1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Čiji je sjever Kosova?

Visoki kosovski dužnosnici najavljuju da će tijekom rujna i listopada nastaviti s akcijama u pogledu preuzimanja suvereniteta na sjeveru Kosova, prenosi Međunarodna krizna grupa (MKG).

Slovenski tenkovi u okviru KFOR-a na Kosovu

Slovenski tenkovi u okviru KFOR-a na Kosovu

Istovremeno uticaj Bruxellesa na Prištinu je slab, a strategija Beograda o podjeli teritorija kao zamjene za priznanje neovisnosti je propala politika. Sve to čini trenutnu situaciju ozbiljnom, opasnom i nestabilnom.

Priština je odlučila da nema više strpljenja za obećanja međunarodne zajednice da će joj osigurati suverenitet nad sjeverom Kosova, a izvori iz kosovske vlade jasno su predočili Međunarodnoj kriznoj grupi da će pod „svaku cijenu“ tijekom jeseni nastaviti akcije započete 25. srpnja. S druge strane, Beograd nije spreman napustiti sjever, a dijalog koji je nastavljen u Bruxellesu neće puno utjecati na stanje na terenu, smatraju u MKG:

Požar nakon srpskih napada na granični prijelaz kod Brnjaka

Požar nakon srpskih napada na granični prijelaz kod Brnjaka

„Hitno je potrebno naći rješenje za konkretnu situaciju oko carine, ali je daleko važnije naći sveobuhvatno rješenje za sjever Kosova. Rješenje za carinu je samo kupovina vremena, možda nekoliko mjeseci ili godina. Temeljni problem - čiji je sjever Kosova se mora rješiti prije ili kasnije. U suprotnom ponovo će se pojaviti u obliku nereda i nasilja“, kaže direktor za Balkan u MKG Marko Prelec.

Slab utjecaj Bruxellesa na Prištinu

Očekivati da Beograd i Priština sami nađu rešenje za ovo pitanje, u ovom trenutku je „prezahtjevno za obje strane“, kažu u MKG. Problem predstavlja i to što međunarodna zajednica, pa ni sama EU, nema jedinstveno stajalište po ovom pitanju. I dok je Bruxelles snažno protiv jednostranih poteza, pojedine zemlje članice nisu baš tako energične u tome, objašnjava Prelec i dodaje:

„ A sam utjecaj Briuxellesa je ravan nuli u Prištini. Mnogo je jači u Srbiji, jer Srbija ima mnogo jaču europsku perspektivu u odnosu na Kosovo. Srbija ima što izgubiti, a Kosovo ništa. Sa druge strane, SAD blago ili nikako kritizira poteze vlade u Prištini i podržava pravo Kosova da uspostavi suverenitet na čitavom teritoriju.“

 

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u posjeti Kosovu, na slici s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u posjeti Kosovu, na slici s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem

Podjela Kosova propala politika

U MKG-u smatraju da bi se Bruxelles trebao s Washingonom dogovoriti oko zajedničkog stajališta, da bi Eulex trebalo da preuzme kontrolu nad prijelazima Jarinje i Brnjak, ali i da se komercijalni promet eventualno uputi na druge prijelaze. I Beograd bi trebao promijeniti svoju strategiju, kaže Prelec: „Za Beograd je ključno da se suoči s činjenicom da je politika DS-a, koja se nadala da će svijet ponuditi podjelu Kosova Srbiji kao mamac za priznanje, propala. Na Beogradu je da pronađe novu strategiju za pitanje Kosova.“

Taktički odnosi Srbije i Republike Srpske

I dok smatraju da je rješavanje pitanja Kosova ključ za budućnost i Srbije i Kosova u EU-u, u MKG-u kažu da za sad ne vide opasnost da se ova kriza proširi na druge dijelove regije. Negativan utjecaj, u slučaju eskalacije prilika na Kosovu, mogao bi se osjetiti eventualno kad je stabilnost Makedonije u pitanju, ali ne i kad su u pitanju unutarnji odnosi u BiH. Iako Beograd nudi podršku Republici Srpskoj za njenu poziciju unutar BiH, a RS uzvraća podrškom kad je riječ o Kosovu, u pitanju su taktički odnosi, pri čemu ni jedna ni druga strane neće žrtvovati svoje temeljne interese: „Republika Srpska se neće upustiti u avanturu da uzdrma regiju kako bi pomogla Srbiji, niti će Srbija žrtvovati vlastite interese kako bi izvukla RS iz neke krize“, zaključuje Marko Prelec.

Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva