1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Čije su slike koje su ukrali nacisti?

Spektakularno otkriće umjetničkih djela u Münchenu koje su ukrali nacisti otvara pitanja: zašto su vlasti odlučile ovakva umjetnička djela zadržati u tajnosti više od godinu dana i što će se sada dogoditi sa slikama?

Carinici su pronašli oko 1.400 vrijednih slika u stranu Corneliusa Gurlitta, sina poznatog trgovca umjetničkim djelima Hildebranda Gurlitta, koji je umro 1956. godine. Slike su navodno otkrivene još početkom 2012., ali vlasti su odlučile ovu informaciju do sada držati u tajnosti. Još uvijek je nepoznato jesu li nacisti opljačkali ova umjetnička djela. Predstavnici židovskih obitelji već se javljaju za diskusiju u vezi s ovim slučajem – među njima su i nasljednici židovskog sakupljača umjetnina Alfreda Flechtheima. Što će se sada dogoditi s umjetničkim djelima? Pravnik i stručnjak za umjetnost Markus Stötzel (na naslovnoj fotografiji članka), odgovara na pitanja Deutsche Wellea.

Vi se već godinama bavite vraćanjem umjetnina koje su nacisti ukrali od židova. Da li vas je iznenadilo ovo otkriće u Bavarskoj?

„I da i ne. Iznenadilo me je to što je ovakva zbirka desetljećima ostala gotovo netaknuta. Radi se o umjetničkim djelima koje smo odavno smatrali izgubljenim, slikama neprocjenjive vrijednosti. Ovakva je situacija jedinstvena. Na drugoj strani, na tržištu se stalno pojavljuju djela koja su se držala uništenima ili izgubljenima. Ponekad ih otkriju i novinari. Zbog besprimjerne pljačke umjetničkih djela koje su proveli nacisti, moguće je da i danas veliki dio njih sakuplja prašinu u nekoj umjetničkoj zbirci. Što se toga tiče, Gurlitt sigurno nije jedinstven slučaj.“

Kuće na brijegu Paula Kleea, također pripada redu izopačene umjetnosti

"Kuće na brijegu" Paula Kleea, također pripada redu "izopačene umjetnosti"

Pažnju medija privuklo je to što su carinici pronašli slike još početkom 2012., ali su sve držali u tajnosti. Zbog čega su se institucije odlučile na taj potez?

„Razlog je njemački zakon. Istrage počinju daleko od očiju javnosti. Državno tužiteljstvo tvrdi da se protiv Corneliusa Gurlitta vodi istraga zbog utaje poreza. I to najmanje godinu i pol dana. Slike su zaplijenjene ali to je samo privremena mjera, što znači da će na kraju istrage umjetnička djela biti vraćena vlasniku – osim ako su korišćena u izvršenju nekih zločina, što je ovdje teško zamisliti.“

Pojedini stručnjaci su se već oglasili – oni tvrde da je Gurlitt pravi vlasnik većine umjetničkih djela i da mnoge od tih slika nisu ukrali nacisti. Slažete li se i Vi s time?

„Kao pravnik koji se bavi pljačkom nacista, slažem se s tim stavom. Ovdje se prije svega radi o „izopačenoj umjetnosti“, odnosno, o djelima koje su nacisti 1937. godine uklonili iz muzeja. Pojedini trgovci, među njima i Hildebrand Gurlitt, bili su zaduženi za procjenu njihove vrijednosti. Očigledno je da je Gurlitt postao vlasnik velikog djela tih primjeraka. Kupio ih je u skladu sa zakonom. To znači da su njegovi nasljednici vlasnici tih predmeta.“

Platno Franza Marca Pejzaž s konjima pronađeno je u minhenskom stanu

Platno Franza Marca "Pejzaž s konjima" pronađeno je u minhenskom stanu

Koliko je onda vjerojatno vraćanje tih slika iz „minhenskog fonda“ onima koji tvrde da polažu na njih pravo?

„Trenutno možemo samo nagađati. Postoje pojedina djela, za koje vjerujemo da se nalaze u Gurlittovoj zbirci. U vezi s time, zanimljivo je što državno tužiteljstvo nije zaplijenilo samo umjetnička djela, već i Gurlittovu dokumentaciju i liste s inventarom. Uz pomoć tih papira, moguće je pratiti povijest slika, a to je, naravno, jako važno. I te informacije treba staviti na uvid javnosti.“

Markus Stötzel je pravnik i stručnjak na polju restauracije. U više navrata je zastupao nasljednike vlasnika umjetničkih djela koja su pokrali članovi nacističkog režima. On zastupa nasjlednike Alfreda Flechtheima od 2008. godine.

Preporuka uredništva