″Čije je Jadransko more?″ | Politika | DW | 30.03.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Čije je Jadransko more?"

Senat SAD-a ratificirao je protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u. To glasovanje se smatra odgovorom na rusku politiku prema Balkanu, ocjenjuje njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

„Kome pripada Jadransko more?" To pitanje je ujedno i naslov članka novinara Karl-Petera Schwarza u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung o ulasku Crne Gore u NATO. Senat SAD-a je ratificirao protokol o tom pristupu. „Glasanje važi kao test ponašanja Amerike u odnosu na agresivno ponašanje Rusije na Balkanu [...] Otkako je Crna Gora u lipnju 2006. napustila državnu zajednicu sa Srbijom, zemlja sa 620.000 stanovnika se kreće prema NATO-u i EU-u. No, narod je podijeljen. Jaka manjina žali zbog raskida sa Srbijom i nije se pomirila s nezavisnošću. Autoritarni stil vladavine bivšeg dugogodišnjeg premijera Mila Đukanovića, kao i politička korupcija i podrivanje institucija organiziranim kriminalom, nude oporbi dovoljno povoda za napade."

„Otkako je Đukanović u svibnju prošle godine potpisao protokol o pristupu NATO-u, ta tema je zasjenila sve ostale unutarnjopolitičke teme. Oporba zna da vlada nema podršku većina građana. Jedna anketa iz prosinca je pokazala da je samo nešto manje od 40 posto ispitanika za članstvo u NATO-u. Za vrijeme intervencije NATO-a protiv Jugoslavije u kosovskom ratu 1999. Crna Gora je bila više puta bombardirana, a bilo je i civilnih žrtava. Već i zbog toga mnogi Crnogorci ne žele ulazak u Sjevernoatlantski savez."

„Što se više približava datum pristupa, intenzivnija su i ruska nastojanja da se vlada destabilizira i na vlast dovede Demokratski front – koalicija proruskih stranaka. Pod vodstvom Rusa Viktora Zaplatina u crnogorskom lučkom gradu Kotoru su se konstituirali „Balkanski kozaci", paravojna postrojba motociklista iz sastava „Noćnih vukova" kao i bivših dobrovoljaca u ratovima u BiH, na Krimu i u Istočnoj Ukrajini. 16. listopada su održani parlamentarni izbori. U predizbornoj noći policija je uhitila 20 Srba koji su namjeravali preuzeti vlast uz pomoć proruskih snaga. Ta vijest je najprije primljena s velikom skepsom; oporba je optužila vladu da je iz predizborno-taktičkih razloga inscenirala pokušaj puča. Nekoliko dana kasnije, baš je srpski premijer Aleksandar Vučić potvrdio kako ima dokaze za takvu zavjeru. Crnogorsko državno odvjetništvo je iznosilo sve više indicija, oslanjajući se prije svega na iskaze dvojice osumnjičenih za sudjelovanje u pokušaju puča koji su bili krunski svjedoci. Obojica su navela da su ih vrbovali ruski agenti."

Brüssel NATO Hauptquartier - Montenegro neues Mitglied (picture-alliance/dpa/O. Hoslet)

Milo Đukanović i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg

„Balkan spada u prioritete ruske vanjske politike. Moskva najprije nije mogla profitirati od raspada Jugoslavije, jer su se države bivše Jugoslavije listom orijentirale prema Zapadu. Razočaranje zbog taktike odugovlačenja kojoj je pribjegao EU i sve veće napetosti u regiji otvaraju Rusiji nove šanse. U Srbiji i Republici Srpskoj, srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, kao i u Makedoniji, ruski utjecaj posebno brzo raste." Autor u nastavku objašnjava da bi Rusija, ukoliko bi uspjela spriječiti pristup Crne Gore NATO-u, dobila veliku zonu utjecaja koja seže do Jadranskog mora. On podsjeća da je Moskva 2013. već tražila dozvolu da u Kotoru puni svoje ratne brodove gorivom i da ih tu tehnički održava: „No ta molba je odbijena", pojašnjava autor njemačkog dnevnog lista Frankfurter Allgeimeine Zeitung.

Prljava i nemilosrdna kampanja

U berlinskom dnevniku taz (Die Tageszeitung) autor Andrej Ivanji piše o predizbornoj kampanji uoči predsjedničkih izbora u Srbiji kao „prljavoj i nemilosrdnoj". „Kada je Vučić najavio svoju kandidaturu, gotovo usuglašeni srpski mediji su otvorili unakrsnu vatru na dvojicu – od ukupno deset - oporbenih kandidata s najvećim izgledima: bivšeg pučkog pravobranitelja Sašu Jankovića i bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije i predsjedavajućeg Opće skupštine UN-a Vuka Jeremića. Jankovića optužuju da je ubio jednog svog prijatelja, a Jeremića dovode u vezu s do danas nerasvijetljenim ubojstvom dvojice vojnika. Jedan visoki dužnosnik Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS) čak je optužio gospođu Jeremić, bivšu novinarku, da upravlja narkokartelom."

„Vučićeva odluka da se kandidira za dužnost predsjednika, koji ima slične ovlasti kao i u Njemačkoj, magazin Vreme objašnjava njegovom nezasitnom željom da vlada te piše da bi on, u slučaju pobjede na izborima, za premijera postavio neku svoju marionetu i uveo predsjednički sustav."

Priredio: Saša Bojić

Preporuka uredništva