1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Čija je manastirska zemlja?

Odluka Ustavnog suda Kosova kojom se potvrđuje vlasništvo manastira Visoki Dečani nad 24 hektara zemljišta izazvala je prosvjede Albanaca. Dopisnik DW-a Refki Alija bio je u četvrtak (26.5.) u Dečanima.

Nešto poslije deset sati, na putu prema manastiru Visoki Dečani, svega stotinjak metara od sjedišta općine, poveća skupina policajaca priprema se za eventualne nerede. Nekoliko stotina metara dalje je prva kontrolna točka. Pripadnici KFOR-a ne zaustavljaju, valjda su previše zauzeti oblačenjem opreme za razbijanje demonstracija. S desne strane nekoliko desetaka rasnih krava pase na livadi. Pored njih je nekoliko ovaca.

I pred kapijom manastira dvadesetak pripadnika KFOR-a oblači opremu. Najprije ne zabranjuju fotografiranje manastira. Reagiraju tek kada se mladi Srbin na to požali straži ispred kapije. Slovenski časnik na srpskom kaže da fotografiranje nije dozvoljeno. U povratku do oko tri kilometra udaljenih Dečana prate nas pripadnici talijanskih karabinjera. Za svaki slučaj.

Politička odluka Suda?

Nekoliko vojnih kamiona parkiranih u krugu općine izazivaju pažnju nekih mještana. Međusobno komentiraju to što kamioni jučer nisu bili tu. Predsjednik općine koja broji šezdesetak tisuća stanovnika Rasim Seljmanaj ljubazno se odaziva pozivu da govori za DW. Odmah kaže da prosvjedi nisu usmjereni protiv manastira ili Srba, već, naglašava, protiv nelegalne dodjele 24 hektara zemlje od strane Ustavnog suda Kosova. Prema njegovim riječima, manastir ima 50 hektara, dobio je novih 24, a traži još 23. „Mi nismo protiv pravde, ali je u ovom slučaju Ustavni sud prekršio pravdu iz političkih razloga. Drugi stupanj Vrhovnog suda odlučio je da se predmet vrati općinskom sudu u Dečanima. Zato mi tražimo da se ta odluka preispita i na taj način ispoštuje pravda“, kaže predsjednik općine Seljmanaj, inače član Alijanse za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja.

Rasim Seljmanaj

Rasim Seljmanaj

Upitan poštuje li on Kosovo kao državu i, ako poštuje, zašto onda ne poštuje Ustav kao najviši pravni akt te zemlje, Seljmanaj odgovara da se on žrtvovao za Kosovo – i on i njegova rodbina. Samo iz njegove obitelji, kaže, „bila su četiri politička zatvorenika“ i poginulo je više njegovih rođaka. „Nigdje u svijetu se ne događa da se Ustavni sud bavi pitanjima koja nisu u njegovoj nadležnosti. Ovo je učinjeno iz političkih razloga i mi tražimo da se to promijeni. Znam da je tu odluku podržao i predsjednik Kosova Hashim Thaqi, ali ni on ne zna pravu istinu oko ove zemlje. Prava istina je da je ta zemlja javno dobro. Trebalo bi da pripadne građanima i da se privatizira, kao i ostala društvena imovina“, tvrdi Seljamnaj.

Mirni prosvjedi

Oko podne se na trgu ispred općine, prema procjeni policije, okupilo između četiri i pet tisuća građana Dečana, ali i još nekih drugih mjesta, najviše iz Peći. Nose samo jednu parolu na kojoj piše: „Ustavni sud krši pravdu“. Najprije šeću, otprilike jedan kilometar u smjeru Peći, a zatim se vraćaju na trg ispred zgrade općine gdje im se obraća Seljmanaj. On poziva igumana Visokih Dečana Savu Janjića i veleposlanike na Kosovu da riješe problem, koji je, ponavlja, političke prirode. „Na taj način Ustavni sud je legitimirao odluku Vlade Srbije iz 1997. kada je ta zemlja poklonjena manastiru. Čvrsto sam uvjeren da se nijednim zakonom, nijednom odlukom, ne može legitimirati poklon manastiru Visoki Dečani.“

Seljmanaj je najavio da će ovakvih prosvjeda biti još ako se ne ispoštuje njihov zahtjev. Govornika više nije bilo i nazočni su se mirno razišli bez i jednog incidenta. Prema manastiru se nije uputio nitko.

„Ovo je strašno što nam rade svaki dan“, kaže Nurija Cacaj. „Ovo je posljednji čin – to što je Ustavni sud donio protuustavnu odluku – odluku protiv svog naroda. Znam da je predsjednik Kosova prihvatio odluku Ustavnog suda, ali on pritom nije mislio na narod.“

„Ova zemlja koju je uzeo manastir i prema katastru pripada narodu. Milošević ju je 1997. prebacio na manastir i sve pobrkao. Zato smo mi sada protiv Ustavnog suda Kosova koji je donio odluku suprotnu volji naroda. Nismo protiv manastira, ali ta zemlja nije njihova“, smatra Alji Kamaj koji reče da ima 80 godina.

Prosvjedi su protekli mirno

Prosvjedi su protekli mirno

„Odluka Ustavnog suda je politička i nije u interesu ovih ljudi. Zato podržavam i podržavat ću građane Dečana u njihovom legitimnom zahtjevu da se ta odluka anulira“, tvrdi Time Kadrijaj, zastupnica u Skupštini Kosova, ali ne odgovara na pitanje kako može ne poštivati Ustavni sud.

„Skupština Srbije je 1997. tu zemlju poklonila manastiru. Nakon rata, 2002. je potpisan nezakoniti sporazum između UNMIK-a i manastira na temelju kojeg su i uslijedile sve ove odluke, pa i ova Ustavnog suda. Ona je antiustavna i nije u skladu s planom Marttija Ahtisaarija. Zato se mora poništiti“, kaže Shkodran Imeraj, potpredsjednik udruženja povjesničara Kosova, također iz Dečana.

Manastir potražuje još zemlje

Iz manastira nitko nije htio govoriti – to nam je u telefonskom razgovoru potvrdio otac Petar, portparol manastira. Reče i da se vladika Raško-prizrenske eparhije Teodosije javno oglasio povodom odluke Ustavnog suda Kosova:

„Ustavni sud je pokazao kompetenciju i spremnost da donese nepristranu odluku, kojom je trajno zaštićeno imovinsko pravo manastira nad ovom zemljom. Ova odluka je od izuzetnog značaja za održivost manastira Visoki Dečani, koji je na popisu Svjetske kulturne baštine i UNESCO-a, kao i za budućnost njegovog monaškog bratstva. Istovremeno, ovo predstavlja značajno ohrabrenje da je i u današnjim uvjetima na Kosovu i Metohiji moguće zaštititi svoja prava i sačuvati svoje vitalne interese“, napisao je tim povodom vladika Teodosije.

Odlukom Ustavnog suda manastiru Visoki Dečani potvrđeno vlasništvo nad 24 hektara zemlje

Odlukom Ustavnog suda manastiru Visoki Dečani potvrđeno vlasništvo nad 24 hektara zemlje

Zamjenik premijera Kosova Branimir Stojanović izjavio je da je presudom Ustavnog suda manastir oštećen, jer, po njemu, postoji još nekoliko parcela koje potražuje. „Ovo nema veze s potvrđivanjem presude koja je donijeta prije 1999. Valjda je sada popularno da oni koji su organizatori prosvjeda pozivaju na nešto što će motivirati ljude da izađu na prosvjed. Već postoji dogovor između UNMIK-a i SPC-a iz 2012. godine. Ovakve aktivnosti su, po meni, samo izgovor za izazivanja nestabilnosti“, rekao je Stojanović.

Srbi s Kosova podsjećaju da ima još sličnih namjera da se, kako kažu, uzurpira crkvena imovina. Ističu primjer hrama Hrista Spasa u Prištini, kao i manastira Devič kod Srbice – ili Skenderaja, kako to kažu Albanci.

Preporuka uredništva