1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Četiri milijarde eura zarade od karnevala

default

U prodavaonici "Karnevalswierts" u Koelnu uoči karnevala redovito vlada atomosfera kao za vrijeme sezonske rasprodaje: u posljednji se trenutak još traže plastični nosevi, perike i kostimi. Na poslovnom prostoru veličine tri tisuće kvadratnih metara vlada ogromna gužva. Poslovođa Frank ističe da glavna navala počinje već nakon Božića:

“Karneval u stvari ne pogađaju krize, jer upravo onda kada se ljudi ne osjećaju dobro imaju još veću potrebu slaviti. U krizama si mnogi možda ne mogu priuštiti putovanja za vrijeme godišnjeg odmora, pa odluče da će barem, ako ništa drugo, slaviti karneval. A oni sasvim šašavi kažu si da će radije tri puta u mjesecu manje jesti, ali zato lijepo slaviti.”

Skoro sve branše dobro zarađuju na karnevalu, kaže predsjednik Saveza njemačkog karnevala Franz Wolf:

"To počinje već time da dame idu kod frizera ako planiraju odlazak na neku zabavu, kao i da se učestalo koriste taksi i sredstva javnog prijevoza zbog konzumiranja alkohola, da se kupuju ili daju šivati kostimi, a tu su i pića i jelo u restoranima. Sve to uzima u obzir institut za gospodarska istraživanja McKinsey pri izradi svojih analiza iz kojih onda proizlazi da se u Njemačkoj za vrijeme karnevala, bez pretjerivanja, obrne oko četiri milijarde eura godišnje.”

No, u društvima u karnevalskim središtima na Rajni i Majni vidljive su prve naznake krize. Očito je sve manje karnevalista spremno za jedno veče potrošiti nekoliko stotina eura, izvješćuje Franz Wolf:

“U ovoj godini po prvi put postoje čak i u karnevalskom središtu Koelnu mnoga društva koja imaju ogromnih problema s posjećenošću svojih priredbi. Mnogi su uspjeli prodati samo oko 80 posto mjesta u salama i pojedini su stolovi stalno prazni. To su prvi pokazatelji."

Franz Wolf zna i tko je za to kriv:

“Za mene je upravo nemoguće ono što je napravila gastronomija, koja je djelomično kod cijena jednostavno umjesto oznake marke stavila euro, a brojku je ostavila istu. Te cijene si ljudi više ne mogu priuštiti."

Prazne sale, prazne gostionice, prazne blagajne - gradske uprave smanjuju svoj udio u financiranju, a i kod mnogih karnevalskih privatnih donatora dobrovoljni prilozi više nisu tako veliki. Novac nedostaje na sve strane. Veće karnevalsko društvo treba oko 400 tisuća eura za organizaciju jedne manifestacije: od prigodnih govora preko slatkiša za bacanje iz povorke pa sve do pokretnih WC-a.

I to sve unatoč tome što su karnevalska društva već počela činiti ono što je kod velikih sportskih događaja već odavno postalo pravilo: prodaja prava prijenosa. Franz Wolf kaže:

"To je naš glavni izvor prihoda, taj televizijski prijenos karnevalskih kabaretskih večeri. Glavnu povorku na Ružičasti ponedjeljak ekskluzivno prenosi televizijska postaja WDR, ostali smiju o tome samo donositi aktualna izvješća, dakle uobičajene tri minute.”

U kuloarima se priča da je WDR za taj prijenos platio sedmoznamenkasti iznos. No, o brojkama predsjednik Saveza njemačkog karnevala Franz Wolf nerado govori:

"Ne, tu nema iznosa koji bi mirne savjesti mogao navesti, to ne dolazi u obzir."

  • Datum 26.02.2004
  • Autor Ina Rottscheidt
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZSq
  • Datum 26.02.2004
  • Autor Ina Rottscheidt
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZSq