1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Čemu procesi ratnim zločincima?

Pred Haškim tribunalom se nastavlja suđenje bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću. On je, pored ostalog, optužen za genocid nad nesrpskim stanovništvom tijekom rata u BiH. Kakav je značaj takvih procesa?

Proces Karadžiću se nastavlja 31.5.

Proces Karadžiću se nastavlja 31.5.

Proces protiv Radovana Karadžica je nekoliko puta prekidan. S obzirom da se brani sâm, Tribunal mu je u nekoliko navrata davao vremena za pripremanje obrane. Kritičari Karadžiću predbacuju da podnošenjem različitih zahtjeva namjerno odugovlači proces. A uskoro bi mu se u Haagu trebao pridružiti i suborac iz ratnih dana – Ratko Mladić.

Optužnice protiv Karadžića i Mladića je podignuta nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini. Obojica se smatraju odgovornima za najteže ratne zločine: zločine protiv čovječnosti, genocid, kao i masakr u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno oko 8.000 Bošnjaka. Ovaj masakr važi za najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Nerma Jelačić, glasogovornica ICTY-a

Nerma Jelačić, glasogovornica ICTY-a

Promjena poaradigme

„Godinama se nakon Drugog svjetskog rata vjerovalo da je nemoguće pred lice pravde izvesti političare koji su odgovorni za ratne zločine, odnosno najviše vojne komandante i njihove najbliže pomagače. Zbog toga je pažnja usmjeravana na neposredne izvršioce zločina. Međutim, kao i u svakom ratu, i direktni počinioci imaju svog nalagodavca“, kaže Nerma Jelačić, glasnogovornica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Međutim, ne radi se samo o neposrednim izvršiocima. “Iz perspektive porodica žrtava i preživjelih, Tribunal je osnovan kako zbog toga da izvršioci zločina ne ostanu nekažnjeni tako i da na svjetlo dana izađu svi njihovi zločini”, kaže Mechthild Wenk-Ansohn iz berlinskog Centra za pomoć žrtvama rata. “Traumatiziranim osobama je posebno važno doživjeti kažnjavanje počinioca zločina i naredbodavaca. Često te osobe same ne mogu ni govoriti o strahotama koje su preživjeli”, kaže Mechthild Wenk-Ansohn.

Jedna od inicijativa koja želi pomoći prevladavanju prošlosti je i Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima - REKOM

Jedna od inicijativa koja želi pomoći prevladavanju prošlosti je i Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima - REKOM

Preduvijet pomirenja

Ovaj centar ima veliko iskustvo s traumatiziranim osobama iz ratnih područja. Wenk-Ansohn smatra da su procesi, koji se vode za ratne zločine, a samim time i potraga za odgovornima, za žrtve i njihove porodice od izuzetnog značaja.

Budućim generacijama je posebno važno suočavanja društva s ratnom prošlošću. Djeca često vide patnju svojih roditelja i to utječe i na njih same. Mechthild Wenk-Ansohn kaže da su procesi ratnim zločincima važni i za poticanje procesa pomirenja jer oni iznose istinu na svjetlo dana I time omogućuju uspostavljanje pravednosti. Ova liječnica i psihologinja naglašava da su žrtve često psihički ugrožene. Ona više nade ulaže u buduće generacije koje bi, nakon procesa za ratne zločine i izricanja presuda odgovornima, mogle smoći snage I reći: “Idemo dalje, oni su poznati, sada želimo kreirati našu budućnost”.

Autor: M. Dikić / M. Smajić

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva