1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

«Ćiril» je samo «glasnik» olujnih vremena

Iako se tek počelo uklanjati posljedice i štetu koje je prouzročio nedavni orkan «Ćiril» znanstvenici upozoravaju da se Srednja Europa po svemu sudeći mora početi navikavati na slične katastrofe.

default

"Prohujalo s vihorom" - scena iz jedne njemačke šume

Orkan «Ćiril» je u njemačkim šumama načinio dijelom i katastrofalne štete: u cijeloj je zemlji «pokosio» 25 milijuna stabala. Uklanjanje polomljenog drveća će trajati najmanje pola godine. Po mišljenju stručnjaka uništenja šuma su i financijska i ekološka katastrofa za šumarsku industriju.

Joaquim Pinto je meteorolog na Sveučilištu u Kölnu. Zajedno s berlinskim znanstvenicima rođeni Portugalac istražuje promjene europskih zimskih nevremena uvjetovane zatopljavanjem klime. Simulacijska predviđanja za 21. stoljeće pokazuju da se mijenja tok kretanja ciklone i anticiklone s Atlantika i da će doći do toga: «...da će oluje koje se kreću tipičnim sjeveroistočnim smjerom postati svje rjeđe u budućnosti. One koje se kreću u smjeru Srednje Europe, i kojih trenutno nema baš tako puno će se puno češće događati. Umjesto da one pogađaju Sjevernu Europu i Skandinaviju one će se obrušavati na Srednju Europu.»

Što bi to ubuduće moglo značiti za recimo Njemačku? Joaquim Pinto: «Češće bi moglo doći do oluja i šteta uvjetovanih nevremenom nego što je to danas slučaj. Možda ne bi bile dovoljne ni jače oluje. Može biti da će njihovo češće pojavljivanje biti već skupo. To je osobito relevantno za šumarstvo. Moramo se priviknuti na činjenicu da će oluje koje uzrokuju velike štete u budućnosti biti puno češća pojava.»

Meteorolozi se još ne usuđuju prognozirati kada će se dogoditi sljedeći orkan iz Ćirilove kategorije. Jedno je sigurno: što više štetnih ispušnih plibova prodre u atmosferu u idućim desetljećima jače će se promijeniti smjerovi ciklona i anticiklona. Joaquin Pinto upozorava da klimatske simulacije pokazuju kako bi se Europa ubuduće mogla češće naći u epicentru ekstremnih vremenskih neprilika. Danas većina oluja oslabi na području Atlantika: «Dobar primjer za to je upravo Ćiril koji je svoju snagu razvio upravo na području Velike Britanije i Sjevernog mora, što je relativno netipično za sadašnju klimu.» No, zbog čega se pomjera sjeveroatlantski olujni koridor? Kako na njega djeluju klimatske promjene? Znanstvenici u Kölnu i u Berlinu za sada nemaju zadovoljavajući odgovor. Istraživanja su u tijeku, tvrdi Joaquin Pinto.

Mnogo zanimanja trenutno privlače rezultati jedne studije iz Švicarske. Znanstvenici su tamo simulirali ne samo budući olujni režim u Europi već su i procijenili visinu osiguravateljskih šteta uvjetovanih promjenama klime. Studiju je vodila Cornelia Schwierz, njemačka fizičarka koja je u međuvremenu prešla na englesko Sveučilište u Leedsu: «Pogledamo li prostornu raspodjelu novih šteta jasno se vidi da one uglavnom nastaju u jednom koridoru, koji se proteže između središnje i južne Engleske, sjeverne Njemačke, Danske i dalje na istok. Te će zemlje biti najviše pogođene. Njemačka i Danska predvode listu. Jako su još pogođene Belgija i Švedska. Po tim prognozama zimske oluje bi već krajem ovog stoljeća mogle prouzročiti troškove koji su za dvije trećine veće od današnjih. U Njemačkoj i Danskoj bi se šteta mogle čak i udvostručiti.