Što traže Rusi na Balkanu?

S Bugarskom i Grčkom je dogovorena gradnja novog naftovoda kroz Crno more do toplih luka Sredozemlja, a u Srbiji je najveći dio naftne industrije već u rukama ruskih koncerna Gazproma, Lukoila i Nefta. Sve ove tri zemlje sudjeluju u projektu budućeg South-Stremam-Systems za isporuku i transport ruskog plina Europskoj Uniji. A rafinerija u Bosanskom Brodu prodana je ruskom investitoru NeftgazInKoru.

Rusi su stigli u Europu: kao bogati kupci, kao angažirani poslovni partneri, kao moćni investitori. Prije svega na rubovima Europe osjeća se kako gospodarska, tako i politička prisutnost Rusije. Mnogi se pitaju sa zabrinutošću: Što Rusija traži na Balkanu?

Međusobna ovisnost

Po mišljenju Rolanda Götza, stručnjaka za Rusiju u uglednom berlinskom Institutu za znanost i politiku, radi se o sasvim razumljivim privrednim aktivnostima ruskih investitora: „Normalno je da se Rusija angažira u svom susjedstvu, posebno u sferi energetike. Energetske kompanije spadaju među najjače u Rusiji i one su zainteresirane za gradnju naftovoda, plinovoda, skladišta. A Balkan je važan zbog svoje tranzitne funkcije."

U svemu tome, dodaje Götz, za strah od privredne i političke ovisnosti nema razloga: naftovod uvijek ima dva kraja, pa je ovisnost međusobna.

U balkanskim zemljama se, međutim, ipak javlja zabrinutost: već sada su Srbija, Hrvatska ili BiH velikim dijelom ovisne o ruskim isporukama nafte ili plina, a za privrede ovih zemalja Rusija je jedno od najvažnijih tržišta. Po mišljenju novinara i političkog analitičara iz Sarajeva, Zekerijaha Smajića, strah od povezivanja ruskih političkih i privrednih centara moći nije neosnovan: politika priprema put za dolazak investitora, a za Rusiju je Balkan politički prije svega pozornica za vlastitu promociju: „Rusija pokušava pokazati Europskoj uniji, da ona ne može biti jaka bez njegovanja bliskih odnosa s Moskvom, bez obzira kako oni bili formalno definirani."

Partneri - ne prijetnja!

Po mišljenju Olivera Wiecka iz Odbora njemačke privrede za suradnju s istokom, Europa se tome uopće ne bi trebala opirati - Rusiju ne bi trebalo vidjeti kao prijetnju, već kao partnera: „Niti jedna zemlja nema interesa da nepromišljenom politikom ugrožava svoje glavno tržište i stvara nepovjerenje koje će onemogućiti daljnju isporuku."

A da ruski bogataši kupuju najljepše vile i parcele na hrvatskom ili crnogorskom primorju sasvim je razumljivo: kad već imaju novac, žele i lijepe ljetnikovce - ne samo na Balkanu, već i u Španjolskoj, Francuskoj ili Monaku. Rusi su postali građani svijeta.