Što prvo u škrinju za zamrzavanje?

Još do prije mjesec i pol, Vlada je tvrdila kako će Hrvatsku zaobići kriza što potresa svjetska gospodarstva. Sada se priznaje da bi Hrvatska mogla ostati bez milijardu i pol eura izravnih stranih investicija, da bi gospodarski rast umjesto najavljivanih 5 do 6, mogao biti tek 2-2,5 posto a inflacija oko četiri posto. Premijer predlaže stezanje remena na svim razinama, a sindikatima je neprihvatljivo zamrzavanje plaća, osobito u situaciji najavljenih poskupljenja plina, zdravstvenih i komunalnih usluga i inoga.

Račun plaćaju uvijek isti

Hrvatski su radnici na svojim leđima već iznijeli teret rata i njegovih posljedica, teret privatizacije i sveg lopovluka koji je iz nje izvlačio korist i ne žele još jednom biti taoci i žrtve propalih gospodarskih politika, poručuju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. I oni kao i druge dvije najveće sindikalne središnjice traže da zamrzavanje plaća bude tek zadnja u nizu mjera štednje jer čak 60 posto zaposlenih prima plaću manju od prosjeka. Ili, kako je naglasio predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, treba se stezati remen kako bi se zaštitio proračun, ali "ne na ovakav jeftin, populistički način, koji neće dat efekte."

Zaustaviti izdatke

Sindikati na sastanak s premijerom dolaze s prijedlogom da se odustane od kapitalnih investicija, primjerice gradnje Pelješkog mosta ali i da se srežu povlastice menadžerima i političarima. I opozicija tvrdi kako Vlada nema ozbiljnih rješenja za financijsku i gospodarsku krizu, a predsjednik HNS-a Radimir Čačić je ustvrdio kako to nisu rješenja za recesiju ni za financijsku i gospodarsku krizu. Od zamrzavanja povećanja plaća od šest posto za državne službenike i namještenike te u javnim poduzećima očekuje se ušteda od 1,6 milijardi kuna.