Što povezuje Betlehem i Skelane?

Sve do konca devetnaestog stoljeća su mnogi putopisci koji su u Bosni i Hercegovini prolazili kroz Skelane kod Srebrenice, opisivali tamošnje brojne spomenike Rimskog carstva. Povjesničari su bili složni kako je to mjesto na obali Drine bilo jedno od administrativnih središta Rimljana. Nakon priključenja Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj, iz Beča je stigao arheolog Karlo Pač koji je pronašao nekropolu rimskog naselja i dvije kasnoantičke bazilike.

Drina odnijela povijest

Taj arheolog je još tada u jednu od bazilika smjestio sve rimske kamene spomenike koje je pronašao - njih osamdesetak i  napravio nadstrešnicu čekajući sljedeće ljeto kako bi ih prevezao u Sarajevo. Ali onda, te kobne 1896. se dogodila povijesna poplava rijeke Drine i okolnih pritoka. Bujice su nanijele goleme količine zemlje, kamenja i mulja tako da su potpuno zatrpale povijesno otkriće, a ono što su arheolozi i iskopali, vjerovalo se da je rijeka odnijela tko zna kamo.

Sve do prije tri godine se vjerovalo kako od rimskih Skelana nije ostalo praktično ništa. Tada je Mirko Babić doživio ono o čemu sanja svaki arheolog: epohalni pronalazak. Nakon 112 godina, pronašao je povijesno blago koje se smatralo izgubljenim. Štoviše: zbog analize pronalazaka se vjeruje kako je otkriće čak i mnogo veće nego što se mislilo u 19. stoljeću.

"Ostao sam bez daha!"

Arheolog Mirku Babić je uvjeren: “Može se reći da je arheološko nalazište u Skelanima jedno od najsretnijih arheoloških nalaza i otkrića uopće u povijesti arheologije”. Na sreću, istraživanje nalazišta je odlučila financijski podržati i Vlada Republike Srpske, a osnovala je i Arheološki muzej "Rimski municipium“ Skelani. Direktor tog novog muzeja, Dragić Glišić je - gotovo slučajno, otkrio zapravo najveću zanimljivost.

Za vrijeme studijskog putovanja po Izraelu i Palestini posjetio je i crkvu Kristovog rođenja - i ostao bez daha kada je ugledao podne mozaike crkve u dalekom Betlehemu: "U toj crkvi sam vidio mozaike potpuno iste kao što su oni koje smo mi otkopali u Skelanima. Sličnost je očigledna, znači isti rad, čvorovi, ornamenti i geometrijski oblici, boja i veličina kamenih kocki - sve je isto”.

Glišić nije samo u podnim mozaicima prepoznao sličnosti između Skelana i Betlehema: "Osim što se u Crkvi Kristovog rođenja nalaze bazilični mozaici, koji su, čak i oku običnog laika gotovo identični s onima koji su pronađeni u Skelanima, četiri duga reda stupova koji se nalaze u jednoj od najstarijih kršćanskih crkvi na svijetu su istog radijusa, obima, pa čak i načina izrade kao oni koje smo pronašli u Skelanima”, kaže Glišić.

Još mnogo posla

“Nakon što je Rimsko carstvo 313. godine omogućilo slobodu vjeroispovijesti kršćanima, rimski car Konstantin je zajedno s majkom, caricom Helenom 326. godine započeo izgradnju crkve na mjestu gdje se, po predaji, rodio Isus Krist. Gradnja crkve u Betlehemu završena je 333. godine, pa tako jedino ostaje otvoreno pitanje je li bazilika u Skelanima nešto mlađa ili starija od svoje slavne 'sestre' u Izraelu”, konstatira Glišić i dodaje: “Previše je sličnosti u stilu i načinu gradnje ovih hramova da bi bila slučajnost. Možda su ih gradili isti graditelji ali to treba i znanstveno dokazati".

To za Skelane i Srebrenicu nije samo arheološko pitanje. Nalaz takvog značenja - crkva koju su gradili isti neimari kao i onu u Betlehemu po nalogu rimskog cara, bio bi golemi poticaj turizmu regije, smatra Glišić. U svakom slučaju, direktor muzeja "Rimski municipium“ ukazuje kako je nedavno i čitavo arheološko nalazište rimskog administrativnog središta  proglašeno nacionalnim spomenikom kulture u Bosni i Hercegovini.

Autor: Marinko Sekulić Kokeza

Odg. ur.: A. Šubić