Što je dogovoreno na sastanku na vrhu EU-a?

Smanjenje uzročnika efekta staklenika

Europska unija se obvezuje da će smanjiti plinove koji izazivaju efekt staklenika i to za jednu petinu do 2020. godine u odnosu na 1990.godinu. Zajedno s međunarodnim partnerima Europska unija je obećala da je spremna smanjiti štetne plinove čak za 30%, a za 2050. godinu zacrtani je cilj smanjenje za 60% do 80%. Iznenađenje na summitu su posljedice za svaki stan i svakog građanina. Najkasnije do 2009.godine članice Unije trebale bi odrediti pravila za efikasnije osvjetljenje domaćinstava. Pri tome se očekuju i nova pravila za osvjetljenje ulica i ureda.

Obnovljivi izvori energije

Ovo je bila najkontroverznija točka dnevnog reda summita. Kako bi smanjila ovisnost o fosilnim izvorima energije (nafte i plina) pa tako i uvoz iz zemalja koje se smatraju politički nestabilnim, Europska unija se zalaže za veći udio regenerativnih izvora energije. To bi ujedno pridonjelo i zaštiti klime. Do 2020. godine jedna petina potrošnje energije u Europskoj uniji pokrivala bi energija koja dolazi iz obnovljivih izvora dakle sunca, vjetra i vode.

Ovaj cilj je obvezujući. No sve članice sada moraju pristati na svoje nacionalne ciljeve koji će uzeti u obzir posebnosti i na primjer zemljopisnu situaciju zemalja. Pri tome bi se uzela u obzir i atomska energija. Budući da svaka zemlja mora pristati na svoje ciljeve, očekuju se dugotrajni pregovori u drugoj polovici ove godine. Europska unija je postavila još jedan cilj - da do 2010. godine udio obnovljivih izvora energije dostigne 12%, no po svemu sudeći to se neće ostvariti.

Nuklearna energija

Na summitu je primljena na znanje procjena Europske komisije kada je riječ o nukelarnoj energiji. Komisija je istakla doprinos atomske energije kada je riječ o zabrinutost u opskrbi energijom te smanjenju ispušnih plinova, ali je istodobno naglašena važnost da sigurnost u korištenju nuklearne energije prilikom donošenja odluka stoji na prvom mjestu.

Istovremeno se potvrđuje da je stvar svake zemlje članice odlučiti želi li koristiti nuklearnu energiju ili ne. Na summitu je rečeno kako je potrebno poboljšati sigurnost atomskih centrala i zbrinjavanje atomskog otpada. U tu svrhu ukazano je na istraživanja koja potpomaže i Europska unija kroz svoje programe, kao stvaranje skupine stručnjaka za nuklearnu sigurnost i uklanjanje atomskog otpada. Osim toga predviđena je “široka rasprava” svih interesnih skupina o mogućnostima i rizicima nuklearne energije.

Biološko gorivo

Europska unija dogovorila je “obvezujući minimalni cilj od 10% udjela bio-goriva u ukupnoj potrošni goriva u Europskoj uniji do 2020. godine. Obvezujući karakter je primjeren, pod pretpostavkom da proizvođači osiguraju trajnu ponudu bio-goriva druge generacije.

Na insistiranje Austrije prihvaćen je prijedlog povećanja cestarina za teretna vozila. U svezi s promjenama klime potrebni su daljnji koraci kako bi se “povećala snošljivost europskih prometnih sustava prema okolišu”.

Konkurentnost na tržištima plina i električne energije

Europska unija želi da se poštuju i provode postojeće odredbe o unutarnjem tržištu. “Djelotvornu podjelu opskrbe i proizvodnje energije treba organizirati na temelju neovisnih i prikladnih struktura za mreže proizvođača energije. Time više nije opcija razbijanje eneregtskih giganata. Time summit nije slijedio prijedlog Europske komisije, jer su se tome protivile Njemačka i neke druge članice. Šefovi država i vlada na tom području nisu odredili nikakve daljnje korake već su zatražili od Komisije da razradi nove prijedloge. No šefovi država i vlada su pojasnili da mreže moraju biti neovisne te da moraju se odnositi fer prema novim ponuđačima kako bi se zajamčila konkuretnost.

Time je ova sporna točna dnevnog reda samo odgođena za neki kasniji trenutak. Istodobno energetski giganti dobili su priliku da odgovore na kritike zbog previsokih plaćanja mreže na način da ih otvore kako bi se mogle stvoriti regionalne mreže električne energije.