1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

'Štednja je dospjela do svojih granica'

Anđelko Šubić24. travnja 2013

Izjava Josea Manuela Barrosoa da je politika štednje u državama EU-a, bez podrške građana, dospjela do svojih granica izazvala je burne polemike. Ekonomski je to točno - ali je i pitanje, što je alternativa štednji?

https://p.dw.com/p/18LkK
ARCHIV - Illustration - Ein überdimensionaler Euro wird am 15.08.2007 vor der Europäischen Zentralbank (EZB) in Frankfurt an ein Sparschwein gehalten. Das neue Hilfspaket für Griechenland wird einen Umfang von 109 Milliarden Euro haben. Das geht aus der Abschlusserklärung des Euro-Krisengipfels vom Donnerstag (21.07.2011) in Brüssel hervor. Der Beitrag der Banken wird mit 37 Milliarden Euro angegeben. Foto: Boris Roessler dpa +++(c) dpa - Bildfunk+++
Symbolbild EuroFoto: picture-alliance/dpa

Mjere štednje, na kakve su se obvezale zemlje koje su dospjele u proračunske poteškoće, nerijetko su stanje učinile samo još lošijim. Zapravo nije niti trebalo čitati debele knjige iz ekonomije da bi se znalo kako će mjere štednje, poput onih na koje se morala odlučiti Grčka, dovesti do većeg broja nezaposlenih i praznijih novčanika građana. To pak znači (čak i pod pretpostavkom da postoji uredan obračun poreza) manje prihode države i veće troškove za skrb onih koji su ostali bez posla. Drugim riječima, još manje novca u državnoj blagajni, zbog čega bi se trebalo - i sada što? Još više štedjeti?

Jose Manuel Barroso
Već se čuje kako se Barroso 'igra s vatrom'Foto: Frederick Florin/AFP/Getty Images

Povrh toga, čak je i Ustavni sud Portugala nedavno proglasio ništavnim neke odluke mjera štednje na koje se odlučila vlada u Lisabonu, da se sad uopće niti ne spominju prosvjedi i nestabilno političko stanje u kojem se donekle našla čak i Italija. Utoliko se može razumjeti izjava predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa koji je ovog ponedjeljka (22.4.) na jednoj tribini izjavio kako izgleda da je postojeća politika mjera štednje, zbog nedovoljne društvene i političke podrške, "dospjela do svojih granica".

Izjava predsjednika Europske komisije je podigla golemu prašinu, sve do komentara i njemačke (lijeve) političarke Sahre Wagenknecht kako je to "sumrak Merkelice u eurokrizi" - kao da je tek njemačka kancelarka odgovorna za mjere štednje u zemljama eura. Utoliko su se i u Europskoj komisiji požurili ovog utorka (23.4.) objaviti kako izjava Barrosoa "ne znači načelnu promjenu politike štednje" koju zastupa Bruxelles. I njemački ministar vanjskih poslova Westerwelle je upozorio da "ako se vratimo u staru politiku stvaranja dugova, da će to cementirati masovnu nezaposlenost u Europi na dugi niz godina".

Prosvjedi u Grčkoj
Jasno je da su mjere štednje izazvale i nezadovoljstvo građana i zapravo još gore stanje u državnim blagajnama. Ali niti u najdebljim knjigama nema jednostavnog recepta za izlaz iz ove krize.Foto: Reuters

Ne može se bez "šprice"

Jer zapravo je i to ekonomska pravilnost koja je očita i bez debelih knjiga: države su trošile više nego što su imale, uvjerene kako će ukupan gospodarski rast potom "popuniti" rupu u državnoj blagajni. Ta navika se pretvorila u pravu ovisnost gdje država, baš kao i neki junkie, više ne može bez svoje "šprice" - novca kojeg nema. Ali gospodarski rast se okrenuo u gospodarski pad - i ta ovisnost se pretvorila u golemu opasnost.

Zato i predsjednik povjerenstva za proračun Europskog parlamenta Michael Theuer upozorava kako se, takvim izjavama, "Barroso igra s vatrom" i kako "nema drugog puta nego konsolidacija (nacionalnih) proračuna, bez obzira koliko to bilo bolno". Ipak, i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz (SPD) priznaje kako su "nužne konsolidacije državnih proračuna i strukturne reforme", ali za list "Die Welt" dodaje i upozorenje kako "bez perspektive za rast, bez da ljudi u tim zemljama vide nekakav kraj doline suza, ta politika vodi ravno pred zid".