Šijitski dobrovoljci u borbi protiv 'Islamske države'

Na mostu na rijeci Tigris susreću se svijetovi: na prilazu mostu zaustavljen je vojni konvoj i čuje se pucnjava u trajanju od 15 minuta. S druge strane se približava jedna svadbena povorka iz hotela u četvrti Mansur u Bagdadu - hotelu u kojem mladenci tradicionalno provode prvu bračnu noć. Tako se u glavnom gradu, upravo na ovom mostu može vidjeti stvarnost: rat i mir, radost i tuga - sve u isto vrijeme.

"Svi žele kontrolirati puteve", kaže menadžer hotela komentirajući ono što se događa pred njegovim očima i očima njegovih gostiju koji upravo u tom trenutku dolaze ispred hotela. Vojni konvoj je pak u međuvremenu uspio osloboditi put preko mosta i došao na drugu stranu rijeke. "U Bagdadu trenutno nema ni prava ni zakona", kaže menadžer hotela. Kada prođete pored jednog kontrolnog punkta više ne znate tko ga zapravo kontrolira, jer gradskom slikom dominiraju naoružane grupe svake vrste. A to je ono što ulijeva strah.

Nasilje sve radikalnije

Jedan od onih koji siju strah je i Mashid al Sudani. Sjedi za radnim stolom u oskudno namještenoj sobi na strani rijeke Tigris na koju je prešao vojni konvoj. Kuća se nalazi u dijelu grada Karada koji se nalazi u neposrednoj blizini trga na kojem se nekada nalazila brončana statua Sadama Huseina. Kada je srušena u travnju 2003. to je značilo kraj njegove vladavine.

Ali, s tim činom nije prestalo i nasilje u Iraku. Mnogi Iračani smatraju da je nasilje postalo još strašnije, što misli i Al Sudani. On se još 2006/7 borio protiv Al Kaide, a danas protiv 'Islamske države'. On kaže, da su sada i borba i atmosfera postali još radikalniji. "Strašno je to što je teror danas internacionaliziran pa nas ubijaju njemački i francuski džihadisti", kaže Al Sudani.

Al Sudani je napustio iračku vojsku prije četiri godine i otišao u penziju. Sada je obrazovao jedinicu koja se zove "Šućur" i koja je jedna od šest Hezbolahovih grupa koje opeririraju u Iraku. No, na pitanje da li irački Hezbolah ima ikakve veze s libanonskim, u Al Sudanijevo uredu kažu da nema nikakve i da je jedino što imaju zajedničko to što su šijiti. No, glasine se ipak šire da libanonski Hezbolah ne šalje borce samo u Siriju već od nedavno i u Irak. Ali, gledajući ured penzioniranog časnika čini se kao da još uvijek nije došao nitko od Libanonaca. Tamo se priča isključivo iračka varijanta arapskog jezika.

Poziv na regrutaciju preko megafona

Pozivu šijitskog velikog ajatolaha Alija al Sistanija u Nadjafu za kretanje u borbu odazvala su se i dvojica mladića Mustafa i Reit. Dvojica prijatelja starosti 25 i 22 godine došli su iz Kerbela u Bagdad kako bi se pridružili Al Sudanijevoj "Šućur" jedinici. Nakon dva mjeseca intenzivne obuke ovaj bivši časnik poslao ih je u borbu u Armeli na sjever Iraka, gdje su šijite Turkmene 80 dana u opsadi držali pripadnici 'Islamske države' i kojima je prijetilo umiranje od gladi. No, sredinom rujna grad u blizini Tirkita je oslobođen. Mustafa se sada bori u provinciji Dijala gdje su u tijeku teške borbe, a Rijat, koji je ranjen u nogu, mora jedno vrijeme izostati s rastišta.

Naime, kada su u akciji pripadnici 'Islamske države' zauzeli sjeverne dijelove Iraka, uslijedio je poziv velikog ajatolaha dobrovoljcima za borbu protiv IS-a, što je bio presedan u povijesti Iraka. Prema nekim nepotvrđenim informacijama, broj doborovljaca danas prelazi broj redovnih pripadnika Iračke vojske. Jer, mnogi su dezertirali kada je IS krenuo u osvajanja.

Al Sudani procjenjuje da je oko 35 različitih paravojnih jedinica u svoje redove primilo one koji su dezertirali iz Iračke vojske. "Samo ovog tjedna 600 njih je došlo kod nas." Skoro svakodnevno se pojavljuju plakati s novim imenima jedinica koje pozivaju na borbu protiv 'Islamske države'. Dobrovoljci se voze konvojem kroz dijelove grada nastanjenog pretežno šijitima i megafonima pozivaju na regrutaciju.

Manje novca za šijitiske jedinice

Šijitiskim jedinicama od lipnja ove godine stavljeno je na raspolaganje više od jedne milijarde američkih dolara, priopćio je ministar financija Hoshiar Zebari. Novac je pak potpuno neplanski podijeljen jer prethodna vlada Nurijja al Malikija nije vodila evidenciju. Stoga je Irak sada u financijskom škripcu. Zerbari je za 2015. obećao uspostavljanje redovnog budžeta. A uključivanje u budžet sunitskih plemena, koji se sada u Anbaru bore protiv 'Islamske države' će imati prioritet.

Drugim riječima, neograničene mogućnosti financiranja šijitiskih plaćenika mogle bi biti stvar prošlosti. A posljedice toga se već osjećaju u provincijama Anbar i Dijala, sjeverozapadno i sjeveroistočno od Bagdada, gdje se građanstvo žali na porast kriminala od strane pripadnika njiihovih borbenih jedinica. "Gori su od vladinih snaga", kaže nekadašnji guverner Djijale Abdulah al Joubouri. Kada oslobode neko mjesto od 'Islamske države' uzmu sve što se ponijeti može. Slične žalbe protiv šijitiskih boraca čuju se i u Abu Graibu blizu Bagdada.

Amnasty International u svom posljednjem izvještaju šijitskim grupama predbacuje da su počinili i ratne zločine. Oni su posljednjih mjeseci oteli i ubili desetke sunita. Amnasty dokumentira različite činove nasilja u Bagdadu. Samari i Kirkuku i "identificirana su mrtva tijela vezanih ruku i s ranama u predjelu glave". Amnasty navodi sumnju kako je riječ o ciljanim ubojstvima.