1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Šareni" vrtići za multikulturno društvo

Lydia Heller/N. Kreizer20. kolovoza 2014

Interkulturalni rad je rijetkost u njemačkimdječjim vrtićima. Samo jedna trećina predškolskih ustanova je prilagođena stvarnosti u kojoj je sve više djece stranog porijekla.

https://p.dw.com/p/1CwrD
Vrtić
Foto: DW/L. Heller

U hodniku vrtića Wattstraße u berlinskoj četvrti Wedding, Ayse (ime promijenjeno) nervozno cupka s noge na nogu. Visoka žena glave umotane u tradicionalnu muslimansku maramu svako malo zaviruje u prostoriju s djecom. „Po prvi put ste odvojeni od djeteta? To je teško, znam. Ali bez brige: sve će biti u redu“, tješi ju Eve Liebke, dugogodišnja direktorica vrtića u Wattstraße. Ayse se smirila, na kraju krajeva simpatičnu direktoricu vrtića svi u ovoj gradskoj četvrti poznaju i u nju imaju povjerenje. No put do tog povjerenja je bio dug.

Mnogo djece, mnogo kultura

U Njemačkoj u međuvremenu svako treće dijete mlađe od pet godina dolazi iz neke useljeničke obitelji. Ovdje u vrtiću Wattstraße u berlinskoj, tradicionalno radničkoj četvrti Wedding u kojoj gotovo polovicu stanovništva čine useljenici, je 98 posto djece stranih korijena. Roditelji ove djece uglavnom dolaze iz Turske ili neke od arapskih zemalja. „Nesporazumi su redovito bili na dnevnom redu. Mnogi roditelji jednostavno nisu u stanju ispuniti prijave ili ih ne razumiju a zbog nepoznavanja jezika često krivo shvate i osoblje vrtića“, kaže Liebke. S druge strane odgajateljice smatraju da se njihov rad ne poštuje jer se recimo na pažljivo organiziranim roditeljskim sastancima nije pojavljivao nitko. Sve to skupa ne ide baš u korist djece. „Nastava o različitim kulturnim pozadinama bi trebala biti sastavni dio obrazovnog procesa odgajatelja“, smatra Mohini Lokhande, stručnjakinja za obrazovanje pri Stručnom vijeću njemačkih zaklada za integraciju i migraciju. Trenutno svega trećina vrtića ispunjava uvjete koji bi zadovoljavali rad s djecom s različitim kulturnim pozadinama. To se ne odnosi samo na stupanj obrazovanja odgajateljica i odgajatelja nego i na mogućnosti koje stoje na raspolaganju roditeljima za aktivno uključivanje u rad vrtića.

Roditelji i djeca zajednički u vrtiću Wattstraße
Roditelji i djeca zajednički u vrtiću WattstraßeFoto: DW/L. Heller

Na kraju profitiraju djeca

U Wattstrraße pokušavaju biti drugačiji. „Mi s odgajateljicama uvijek možemo popričati o našoj djeci, uvijek nam stoje na raspolaganju“, kaže Birgül (ime promijenjeno) rođena i odrasla u Weddingu. Zauzvrat i majke odrasle dvojezično pomažu kada iskrsne neki problem a jezik se pokaže kao barijera. Roditelji i inače na sastanke u vrtić smiju dovesti nekog tko će im prevoditi. Vrtić roditeljima izlazi u susret i u nekim drugim situacijama pa se tako događalo da su neke proslave u vrtiću, koje su naravno povezane sa zakuskama, bile pomicane ako su padale u vrijeme Ramazana kada muslimani preko dana ne jedu. Povjerenje se gradilo dugi niz godina i sada više ni jedna ni druga strana ne reagira preosjetljivo kao npr. kada se nekoj majci preporuči pohađanje njemačkog jezika. Prije su ovakve preporuke bile često shvaćane kao miješanje u privatni život. „Neke majke su sada čak i zahvalne što smo ih osokolili na takav korak“, kaže direktorica vrtića Liebke. „Na kraju su djeca ta koja profitiraju od dobre suradnje između roditelja i vrtića“, kaže Lokhande. To su pokazale i studije provedene u Velikoj Britaniji gdje je još u ranim devedesetima uveden predškolski odgoj povezan s pojačanim uključivanjem roditelja u odgojni proces. „Roditelji djecu mogu bolje podržati u učenju i radu a to je proizvelo primjetni efekt na socijalan i kognitivan razvoj djeteta“, kaže Lokhande.

Eva Liebke
Kontakt s roditeljima - Eva Liebke (desno)Foto: DW/L. Heller

Vrijeme s djecom je dragocjeno

Iako je i većina saveznih pokrajina u Njemačkoj preuzela ovaj model, u praksi se zbog nedostatka vremena ovakav rad između vrtića i roditelja ne provodi u svim vrtićima. Odgajateljice jednostavno nemaju dovoljno vremena brinuti se i za djecu i za potrebe roditelja. Zato se i od useljeničkih organizacija i lokalnih savjetodavnih socijalnih gremija traži da se pojačano uključe u proces integracije roditelja u odgoj djece izvan vlastita četiri zida. I u vrtiću Wattstraße mnogo toga ne bi bilo moguće bez tijesne suradnje s obiteljskim centrom koji se nalazi preko puta. „Naša vrata su svaki dan otvorena“ kaže Jekatarina Lauer iz obiteljskog centra. Ovdje se npr. nude zajednički tečajevi pletenja, mnogi roditelji tu provode uz kavu svoje vrijeme. „Mi nudimo i savjetovanje s babicama, tečajeve njemačkog ili razne sportske aktivnosti. Roditelji ovdje osim toga mogu čitati svojoj djeci i to na njemačkom, turskom, arapskom i ruskom“, govori direktorica vrtića Liebke. Ova čitanja su kod djece odjednom probudila veliki zanimanja jer praksa čitanja djeci prije spavanja, pogotovo u socijalno ugroženijim slojevima, polako nestaje. „Odjednom su se svi počeli zanimati za knjige“, zaključuje zadovoljno Liebke.

Jekaterina Lauer i Emilia Kieselmann
Zanimanje za knjige proko obiteljskog centra - Jekaterina Lauer i Emilia KieselmannFoto: DW/L. Heller