1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Čokolada zdrava za zube i bezbolna tetovaža jezika

Jörg Marksteiner28. siječnja 2008

Čokolada, praline, keksovi svih vrsta predstavljaju se ovih dana na Međunarodnom sajmu slatkiša u Kölnu. Gotovo 1.700 izlagača iz 70 zemalja do srijede predstavljaju svoje prizvode, a očekuje se 36.000 posjetitelja.

https://p.dw.com/p/Cykh
Primamljive slastice na sajmu u KölnuFoto: messe köln

Ako već čokolada, onda to mora biti posebna vrsta. To je načelo Sabine Kober provela takorekuć radikalno:

„Svaki komad je unikat, svaki postoji samo jednom na čitavome svijetu i sve je čisti ručni rad.“

U tamnu čokoladu su nježno ukomponirane svjetleće plave i žute cvjetne latice. One nisu naslikane nego doista prave – i jestive.

„To su sad ljubičice, jer ljubičice imaju lagan, decentan okus, koji izvrsno harmonira sa zrnima kakaoa.“

Blago gorka čokolada u modi

Alternativno ima i ružinih latica na blago gorkoj čokoladi. Sve to po gotovo sedam eura po tabli čokolade – jer, proizvodnja nije jednostavna:

„Kad uberete cvijet, on je skupljen. Umijeće je te cvjetove ispeglati, kako bi na čokoladu mogli doći u stanju u kojem se više ne mogu skupiti.“

Süßwarenmesse Köln 2008 Lukas Podolski
Bayernov nogometaš Lukas Podolski zvani "Princ Poldi" reklamira keks "Prinzenrolle"Foto: picture-alliance/ dpa

Posebnu vrstu čokolade nudi i Jan Link iz tvrtke Marketgrounds. On prodaje vinsku čokoladu:

„Mi u čokoladama imamo tri vrste vina: to je shiraz, merlot i crni pinot. Grožđe je bilo stavljeno u različita vina tako da se napije odgovarajućeg vina, a zatim je obrađeno s čokoladom.“

Ponešto i za vinske sladokusce

Za četiri i pol eura po tabli čokolade vinski sladokusci mogu kušati kako je to uspjelo:

„Mogu li pogoditi vrstu grožđa, tu ne bih nagađao. Za to je potrebno imati doista dobar okus. Ali, mislim da se u svakom slučaju osjeti da se radi o crnom vinu.“

BdT Deutschland Messe Süsswarenmesse in Köln
Köln je privlačan zbog više razlogaFoto: AP

Blago gorka čokolada je u trendu u svim varijacijama: na listu duhana, s maslinama, s biberom, timijanom, sjemenkama suncokreta ili karipskim začinima. Još uvijek u modi je i promidžba u kojoj se govori o navodnom korisnom djelovanju na zdravlje: keksi s omega3-kiselinom, slastice s antioksidantima protiv starenja ili – što je novina – čokolada s paprenom metvicom protiv želučanih tegoba, kakvu nudi Valentina Zuffa:

„Tamna čokolada s listovima paprene metvice potiče probavu. To je doista tako, to nije nikakav marketinški trik.Listovi metvice nisu korišteni samo zbog mirisa.“

Djeci ulaz zabranjen

Za djecu sad postoje prvi bomboni od želatine za jačanje zubi, kao i čokolada koja nije štetna za zube i koju doista preporučuju švicarski zubari. Naime, šećer je nadomješten jedni novorazvijenim sredstvom. Još dugotrajniji dojam želi ostaviti Christoph Küchle svojim proizvodima – tetovažom jezika:

„To je zapravo jestivi papir. Na njemu tiskamo motive hranom koja ostavlja tragove boja. Kad se taj papir stavi na jezik, ostavi kratko vrijeme i nakon toga ukloni, na jeziku ostaje tiskani motiv. Bilo da se radi o nekom ljubavnom motivu ili šišmišu ili čemu drugom: fantaziji nema granica.“

Hoće li djecu to više osvojiti ili jestiva teniska loptica ili pak ekstremno kiseli sprej, to moraju odlučiti odrasli: onih očekivanih 36 tisuća stručnih posjetitelja. Jer, u carstvo slastica djeci je najstrože zabranjen pristup.