1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Čini li gospodarski rast ljude sretnim?

Andreas Becker/Anto Janković26. lipnja 2013

Novac igra važnu ulogu u osjećaju zadovoljstva. Ali, imati više ne znači uvijek i veću sreću. Na sreću utječu i drugi čimbenici, primjerice prijatelji i obitelj.

https://p.dw.com/p/18vYV
Symbolbild Familenpolitik Familie mit 2 KindernFoto: imago/imagebroker

Sam novac ljude ne čini sretnim, to se u međuvremenu zna. Ali, novac ipak igra veliku ulogu u ljudskoj sreći. To je barem rezultat višedesetljetnog istraživanja Brune Freya. "Ljudi koji više zarađuju sretniji su."

Švicarski ekonomist koji danas predaje na engleskom sveučilištu University of Warwick bio je jedan od prvih znanstvenika koji su uz pomoć ekonomskih modela istraživali pitanje ljudske sreće. Da gospodarski rast i blagostanje čine ljude sretnijima potvrđeno je i u usporedbi ljudi iz raznih zemalja. "Ako usporedimo siromašne zemlje sa zemljama u kojima ljudi prosječno imaju veće prihode, jasno je: ljudi u bogatijim zemljama su sretniji."

Muškarac prosijede kose, smije se
Bruno S. FreyFoto: Imago

Pitanje razine

Kad znanstvenici kao Frey govore o sreći onda misle na subjektivno zadovoljstvo životom, koje oni mogu mjeriti. Ispitivane osobe se, primjerice, zamoli da na skali od jedan do deset obilježe koliko su zadovoljni svojim životom.

Kod utjecaja novca na osjećaj sreće veliku ulogu igra razina blagostanja. Tako je siromašan čovjek znatno sretniji nego neki bogati ako udvostruči svoja primanja, kaže Frey. Drugim riječima, tko puno ima neće biti sretniji ako dobije još više.

Naravno, nije sve u novcu. "Ima puno čimbenika koji određuju sreću", kaže znanstvenik Frey. Uz genetsku sklonost veliko značenje ima prije svega zdravlje, a zatim društveni čimbenici kao što su prijatelji i obitelj.

Za razliku od zemalja na pragu industrijalizacije kao što su Kina i Indija čisti gospodarski rast već odavno nije više glavni cilj u društvima blagostanja kao što je ovo u Njemačkoj. "Drugi ciljevi su važniji", kaže ekonomist Gerd Wagner, član Uprave u Njemačkom institutu za istraživanje gospodarstva (DIW) u Berlinu. "Niska nezaposlenost, održive državne financije, dobar zdravstveni sustav kao i demokracija i sloboda - sve su to ciljevi kojima se prema našem istraživanju daje veća važnost nego gospodarskom rastu."

Gert G. Wagner
Gert G. WagnerFoto: Imago

Gospodarski rast može pomoći u ostvarivanju tih ciljeva, ali nije nužno potreban. "Nezaposlenost može biti izbjegnuta tako što će se smanjiti broj radnih sati u tjednu. Ljudi su spremni manje raditi ako će njihova primanja unatoč tome ostati dovoljno visoka. A to ovisi o napretku produktivnosti, a ne o gospodarskom rastu", kaže Wagner. I solidno stanje državnih financija može se postići bez gospodarskoga rasta. "Može se trošiti manje novca, tako će biti smanjeno i zaduženje države. Ili se može povećati poreze. Ne mora, dakle, uvijek postojati gospodarski rast."

Demokracija usrećuje

Politički čimbenici također jako utječu na to, jesu li ljudi zadovoljni svojim životom. "Ljudi u demokracijama su sretniji nego oni u autoritarnim ili diktatorskim društvima", kaže istraživač sreće Bruno Frey. Osobito sretni su ljudi ako su političke odluke razumljive i ako se na njih može izravno utjecati, najbolje na lokalnoj razini.

Europska unija, prema Freyovom mišljenju, ima "velik deficit demokracije". Istraživanja redovito potvrđuju, najnovije je ono američkog instituta Pew Research Center iz Washingtona, kako malo građani EU-a vjeruju svojim političkim institucijama. "Europska unija bi morala češće dopustiti izravne referendume o važnim pitanjima", smatra Frey koji je kao Švicarac uvjeren u prednosti izravne demokracije. "Tako bi Europska unija mogla uspostaviti vezu između europskih pitanja i onoga što je ljudima stvarno važno."

Za najmanje 20 milijuna ljudi u Europskoj uniji je jako važno pitanje kako naći posao. Toliko je naime trenutno nezaposlenih, ne računajući one koji su već dugo bez posla.

Nezaposleni muškarci čekaju
Samo novo radno mjesto vraća srećuFoto: picture alliance/dpa

Nesreća nezaposlenosti

Visoka stopa nezaposlenosti je prema istraživanju sreće osobito velika drama, kaže Frey. Obično ljudi ne ostanu dugo nesretni, ako im se dogodi nešto neugodno, neka nesreća ili druga kobna situacija. Nakon nekog vremena osjećaj zadovoljstva se ponovo vrati na prvotnu razinu.

Drukčije je kod nezaposlenosti. "Tko ostane bez posla on stvarno postane puno nesretniji nego što je bio prije", kaže Frey. Novac za nezaposlene koji ljudi dobivaju u tomu ne može ništa promijeniti. Samo novo radno mjesto vraća sreću - barem kod muškaraca. "Naša istraživanja pokazuju da muškarci inače ostanu na niskoj razini sreće", kaže Frey. "Žene su tu sposobnije prilagoditi se - one si nađu važne zadaće u obitelji i uskoro se bolje osjećaju."