Švicarci protiv osnovnog dohotka

Važan razlog odbijanja su nejasnoće oko financiranja bezuvjetnog osnovnog dohotka, objasnio je u izjavi za švicarsku televiziju SRF Claude Longchamp, voditelj Instituta gfs.bern. Unatoč tome, inicijatori referenduma govore o "senzacionalnom uspjehu". 22 posto je znatno više nego što smo očekivali, komentirao je Daniel Häni, glasnogovornik "Inicijative osnovni dohodak". "To znači da se rasprava nastavlja, pa i ona međunarodna."

Njegov kolega suinicijator, njemački ekonomist i publicist Philip Kovce je dodao da su očekivali tek 15 posto glasova "Za", te da su već ranije "znali da neće pobijediti". Za Kovcea je, kao i za Hänija, pobjeda tog referenduma što će se dalje o toj ideji razgovarati i dalje postojati nastojanja za njezinu realizaciju.

Kako bi društvo trebalo funkcionirati u budućnosti?

Inicijatori naglašavaju da im je glavni cilj bio dati "impuls" toj ideji, odnosno "poticaj za jednu promjenu svijesti". A to im je, izgleda, doista pošlo za rukom. Jer, u Europi se već određeno vrijeme raspravlja o tome kako bi društvo trebalo izgledati i funkcionirati u budućnosti, u jednoj eri koja će u okviru četvrte industrijske revolucije biti obilježena digitalizacijom i širenjem tehnike automatiziranja i uvođenja robota u proizvodne procese.

I doista se projekti koji imaju veze s idejom bezuvjetnog osobnog dohotka već provode ili su u pojedinim zemljama već isprobani. U Berlinu je tako, na primjer, u tijeku jedan projekt u okviru kojeg se putem tzv. crowdfundinga skuplja novac koji se zatim u okviru jedne vrste izvlačenja kao na lotu može osvojiti osnovni mjesečni dohodak u visini od 1.000 eura. Sretnici koji su osvojili osnovni dohodak izvještavaju da su im je taj dodatni novac pomogao da se, primjerice, usude započeti novi posao ili da započnu samostalan biznis, kao i da lakše prevladaju krize i oboljenja.

I druga pitanja na referendumu

Švicarci su tu ideju zasad odbili i zbog toga što je Sveučilište u St. Gallenu izračunalo da bi bilo potrebno godišnje osigurati dodatnih 150 milijardi franaka (136 milijardi eura) te da bi tako porez na dodanu vrijednost morao porasti na 50 posto. A usto dolazi i da su Švicarci tradicionalno sumnjičavi kad se radi o uvođenju socijalnih mjera sa spornim financijskim modelima.

Osim o osnovnom dohotku, Švicarci su se danas na referendumu izjašnjavali i o drugim pitanjima. Tako je 66 posto građana podržalo zakonsku reformu kojom bi se trebao ubrzati postupak za dodjelu azila, a 61 posto građana želi dopuštanje preimplantacijske genetske dijagnostike pod određenim strogim uvjetima.

Istovremeno se provelo izjašnjavanje i o inicijativi da državna poduzeća poput pošte ili željeznice budu obvezna u prvi plan staviti interese građana, a ne profit, te o prijedlogu za novo strukturiranje financiranja gradnje cesta. Za sada se čini da će te dvije inicijative biti odbijene.