1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Švedska počinje iskorištavati snagu vjetra

Thomas Fenke30. novembar 2007

Vremenski i geografski uvjeti u Švedskoj idealni su za dobivanje energije iz vjetra. Ali dosad se te mogućnosti nisu koristile. Na jugu Švedske je sada pokrenuta jedna od najvećih vjetroelektrana u zemlji – Lillgrund.

https://p.dw.com/p/CV8n
Švedska izgradila prvu vjetroelektranu na otvorenom moruFoto: AP

Lillgrund je jedan od najvećih pogona vjetrenjača izgrađenih na otvorenom moru. Uskoro bi se trebao izgraditi još jedan veći vjetreni pogon u istoj regiji. Iako Švedska doživljava značajan obrat kad je u pitanju dobivanje energije pomoću vjetra, ipak jako malo značaja polaže u iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Naime, svi vjetreni pogoni u zemlji proizvode tek jedan od 150 terrawattsati, koliko iznosi godišnja potrošnja struje u toj zemlji. Matthias Rapp, šef Svensk Vindkraft-a, tvrtke koja se bavi iskorištavanjem snage vjetra, svjestan je činjenice da je ukupna količina struje koja se dobiva iz vjetra neznatna: „Usporedimo to na primjer sa susjednom Danskom, koja 20% ukupne proizvodnje struje, dobiva pomoću snage vjetra. Mi smo tu tek negdje oko 1%. A Njemačka proizvodi čak 30 terrawattsati pomoću vjetra.“, ističe Rapp.

Struja uglavnom iz nuklearnih elektrana

Dugo se u Švedskoj uopće nije uzimala u obzir mogućnost proizvodnje struje na ovaj način. Polovicu švedskih domova strujom opskrbljuju nuklearne elektrane, dok se oko 40% struje dobiva iz hidroelektrana. U skladu s tom činjenicom Švedska svoju energetsku politiku mora promijeniti. Prvenstveno zbog dogovora šefova država članica Europske Unije, da bi se do 2020. trebala jedna petina energetskih potreba pokriti iz obnovljivih izvora energije. Unatoč tim zahtjevima, izgradnja vjetroelektrana napreduje sporo. Glavni krivac za to stanje je, smatra Mathias Rapp, sporo švedsko zakonodavstvo.

Sankcije EU-a ako ne dođe do obrata u energetskoj politici

Rapp ipak ne gubi nadu da će Švedska uspjeti u nakani da do 2020. povisi proizvodnju "ekološke" struje na 25 terrawattsati. To znači 25 puta više nego danas. A što će se dogoditi ako se taj cilj ne dostigne?

„Pa, to će onda biti vladin problem. Najveća gubitnica će biti klima, a onda ćemo morati pričekati da vidimo kakve će financijske posljedice očekivati onu zemlju, koja ne ispuni uvjete Europske Unije“ , objašnjava Matthias Rapp.

No, Švedska se, kako izgleda, ipak počela ozbiljno zanimati za energiju vjetra. Vodeća energetska tvrtka je izgradila plan da u švedskim šumama sljedećih godina izgradi 550 vjetroelektrana, koje bi proizvodile četiri do pet Terrawattsati struje godišnje.