Prvi potezi Babe u načelničkoj fotelji

Više od hiljadu simpatizera i članova Laburističke stranke dočekalo je Fikreta Abdića gromoglasnim aplauzom i ovacijama na promociji njegove knjige "Od heroja do ratnog zločinca i natrag", koja je održana u srijedu u sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši. Autor knjige kaže da je u njoj po prvi put progovorio o dešavanjima iz prošlosti o kojima je šutio dvadesetak godina.

Abdić je, po završetku promocije, održao kratku konferenciju za novinare, prekinuvši medijsku šutnju koja je trajala od 8. novembra, kada je službeno stupio na dužnost načelnika Velike Kladuše. Nakon što je dugo najavljivana knjiga napokon i objavljena, njen pisac se sada može u potpunosti posvetiti problemima koji more građane opštine na čijem je čelu.

Ulice Velike Kladuše, koja je smještena  na sjeverozapadnoj granici Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, izgledom su daleko od blještavila i spektakla kojima je odisala promocija Abdićeve knjige. Ovih dana su, doduše, pune automobila austrijskih, slovenskih i njemačkih registracija. Ta se slika ponavlja svake godine u periodu zimskih praznika, kada se više od četiri hiljade Kladušana iz inostranstva sjati u svoj rodni kraj. Ljeti ih dođe i koja hiljada više, procjenjuju u Uredu za dijasporu Opštine Velika Kladuša. Zbog dijaspore čak i dio opštinske administracije radi subotom.

Svaki deseti Kladušanin radi

"Velika Kladuša živi samo u periodu praznika, kad naši ljudi koji su vani dođu u posjetu svojim kućama, roditeljima, porodicama. Tada i mi privatnici radimo", kaže Saida Mujezinović-Ribić, koja s mužem i kćerkom živi u Velikoj Kladuši, gdje imaju obrt. Dvije kćerke su im otišle iz BiH, a Saida bi, dodaje, rado sve ostavila i pridružila im se. "Omladina odlazi, svakodnevno čujemo da odlaze ljudi. Ovo je vrijedan narod, koji je naučio i zna raditi, cijenjeni su majstori gdje god da odu, ali ovdje je egzistencija nemoguća", govori nam ona ispred zgrade Opštine Velika Kladuša, gdje je, zajedno s desetak svojih sugrađana, došla izraziti negodovanje zbog toga što je ulica u kojoj imaju radnje već pola godine raskopana i neprohodna.

Prethodna lokalna vlast je započela javne radove koje nije dovršila. Sada je na čelu opštine čovjek prema kojem je u Velikoj Kladuši malo ko ravnodušan. Njegovo ime jedni vežu za ekonomski procvat ovog kraja tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a drugi ratne za zločine sredinom devedesetih, zbog kojih je 2001. osuđen na 15 godina zatvora. Ipak, blizu 50 posto onih koji su glasali na proteklim lokalnim izborima, u 77-godišnjem Abdiću vidi osobu koja može Kladuši vratiti sjaj iz predratnog perioda. Tada je samo prehrambeni gigant Agrokomerc, upravo s Babom na čelu, zapošljavao više od deset hiljada Kladušana.

Danas, prema službenim podacima, tek svaki deseti stanovnik Kladuše formalno radi. Iskazano brojkama, od 40 hiljada stanovnika, samo četiri hiljade njih se vode kao zaposleni. Pored enormne nezaposlenosti i nedovršenih javnih radova, kabinet novog načelnika je od starog naslijedio i finansijske probleme. Prema izvještaju koji su Abdićevi savjetnici prezentirali lokalnom vijeću, neplaćene obaveze Opštine su u visini njenog godišnjeg budžeta. A u vijeću, Abdićeva stranka ovisi o podršci dva nezavisna vijećnika, dok opozicija i mediji svaki njihov potez stavljaju pod povećalo.

Abdićeva minder-politika

Kladuški novinar Esad Šabanagić smatra da se nijedna vlast ne bi lako izborila s problemima opštine koja ima višegodišnji kontinuitet nazadovanja po svim ekonomskim parametrima, a posebno ne vlast na čijem je čelu čovjek s takvom hipotekom prošlosti kakvu ima Abdić. "S njim ne žele surađivati ni komšije ni viši organi vlasti, a bez njih će biti vrlo teško", pojašnjava on.

Ni prvi potezi novog načelnika mu ne ulijevaju optimizam. Tu misli na broj Abdićevih savjetnika. Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta još nije objavljen, ali  mediji su došli do podataka da će Babu savjetovati čak devet ljudi. Sedam je već imenovao, među njima i vlastitog sina, dok još jedno mjesto, navodno, čuva za kćerku. Šabanagić je mišljenja da će izdvajanja za plate savjetnika biti ogroman i nepotreban teret za skromni budžet opštine. Za usporedbu, načelnik susjednog i ekonomski moćnijeg Cazina ima pet savjetnika, a bihaćki gradonačelnik samo jednog.

Admil Mulalić, nekadašnji Abdićev saradnik, a na prošlim izborima glavni oponent, kaže da se u ovoj opštini odigrava najgori scenarij koji je mogao biti zamišljen. "Porazna je činjenica da načelnik općine ima devet savjetnika, posebno je porazna jer ti ljudi nemaju nikakve reference osim rodbinskih i prijateljskih veza s načelnikom. To me najviše čudi kod Fikreta Abdića iz razloga što je on izrugivao svoje političke oponente, prije svih Aliju Izetbegovića, da vodi minder-politiku, a on nam je ovdje demonstrira na najogavniji način", kaže Mulalić, predsjednik Demokratske narodne zajednice, stranke koju je osnovao Abdić, a koja je sada glavni oponent njegovim laburistima u kladuškom vijeću.

"Tražimo pola godine"

Rasim Kantarević, predsjednik kladuškog ogranka Laburističke stranke, misli da je priča oko savjetnika u javnosti pogrešno prezentirana. "U općinskom ogranu uprave se priprema jedan razvojni tim, koji će predočiti razvojne projekte koji će se realizirati u narednom periodu", govori on te dodaje da će se cjelovita slika dobiti kroz nekih šest mjeseci. "Tada ćemo znati šta ko od tih ljudi radi i da li su oni ustvari savjetnici ili imaju neku drugu ulogu", pojašnjava.

Kantarević vjeruje da će nova opštinska vlast prve rezultate imati relativno brzo. "Ne tražimo puno vremena, tražimo nekih pola godine. Nakon pola godine ćemo imati rezultate i tada ćemo moći reći da li ova priča, što bi rekao narod, pije vodu", optimističan je Kantarević, koji je i zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona te delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Saida Mujezinović-Ribić ističe da je apolitična, ali i pesimistična kada je u pitanju briga vlasti za probleme građana. "Voljela bih da imam nadu, kao što bih voljela da će radovi u mojoj ulici biti završeni, ali, s obzirom da smo toliko puta prevareni, nama treba nešto da se desi da bismo opet počeli vjerovati", kaže ona. Pola godine je u Velikoj Kladuši kratak period, nedovoljan da se asfaltira pola kilometra ulice u centru grada. Rješavanje tog i sličnih problema bi možda i vratilo tračak vjere u budućnost onim Kladušanima koji se ne žele dijeliti po političkoj liniji, već samo traže da opštinska administracija, ma ko god da je na njenom čelu, bude servis građanima.