Misteriozna smrt argentinskog državnog tužioca

"Zemlja je podijeljena", kaže za DW Jorge Arias, direktor Think Tank organizacije "Polilat" u Buenos Airesu. "Četvrtina se sastoji od fanatičnih pristalica vlade Cristine Kirchner, druga četvrtina od fanatičnih protivnika". Ova polarizacija je doprinijela teškoj krizi, koja je u Argentini zahvatila političke institucije i pravnu državu.

"Društvo je frustrirano demokratijom. Izgleda kao da nije u stanju da prevaziđe pubertetske turbulencije. A i godinama se oporavljalo od vojne diktature", kaže Arias. Organizacija "Polilat", skupa sa njemačkom fondacijom Konrad-Adenauer, svake godine izdaje Indeks demokratije za Latinsku Ameriku i mjeri napredak u ostvarenju političkih i građanskih prava i sloboda u cijelom regionu.

Nerazjašnjeno ubistvo

U Argentini se trenutno sve vrti oko Alberta Nismana. Specijalni državni tužilac pronađen je u ponedjeljak ujutro mrtav u svom stanu u Buenos Airesu. Skoro deset godina je vodio istragu o atentatu na jevrejsku zajednicu Amia u glavnom gradu Argentine. Tada je u eksploziji bombe 1994. ubijeno 85 ljudi a oko 300 je povrijeđeno.

U ponedjeljak uveče je preko 20.000 ljudi demonstriralo ispred predsjedničke palate u Buenos Airesu, tražeći da se rasvijetli misteriozna smrt kritičara vlade Alberta Nismana. Službeni izvještaj nakon autopsije unio je samo zabunu a ne razjašnjenje. Po tom izvještaju Nisman je sam sebi pucao u glavu. Ali na njegovim prstima nije bilo ni traga baruta, čime bi se dokazalo da je pištoljem izvršio samoubistvo.

Misteriozni smrtni slučajevi

Za politologa Jorgea Ariasa su ovakva protivrječja sastavni dio argentinske svakodnevice. "Ova situacija samo pokazuje da je u Argentini sve moguće", kaže on. Stalno se pojavljuju nove teorije zavjere, koje nailaze na veoma plodno tlo." Nismanova sudbina samo je jedna u nizu na dugoj listi nerazjašnjenih smrtnih slučajeva u Argentini.

Između 1990. i 2003. je u Argentini sedam visoko-pozicioniranih osoba pod misterioznim okolnostima izgubilo život. Među njima su Carlos Facundo Menem, sin bivšeg argentinskog predsjednika Carlosa Menema, koji je 1995. godine navodno poginuo u jednoj avionskoj nesreći ali i njegova bivša ljubavnica Marta Meza, koja je navodno izvršila samoubistvo tako što je, kako je saopšteno, progutala otrov za pacove.

I u slučaju Alberta Nismana argentinska vlada polazi od pretpostavke da se radi o samoubistvu. Kolumnista Ricardo Roa međutim piše u listu "Clarin" da je Nisman imao puno više razloga da živi, nego da se ubije. "Nevjerovatno je da vlada govori o uroti i preokreće dokaze."

Kritika iz Washingtona

Gledajući na Argentinu iz američke perspektive, može se reći da nije samo vlada predsjednice Cristine Kirchner zapala u tešku institucionalnu krizu, već i cijela zemlja. "Nismanova smrt je simptom slabosti institucija u zemlji", rekao je predsjednik Instituta za unutaramerički dijalog u Washingtonu Michael Shifter u intervjuu listu "Clarin" i dodao: "Ukoliko se ne obezbijedi nezavisna istraga smrti specijalnog državnog tužioca, to bi moglo imati teške posljedice za argentinsku demokratiju."

Interes SAD-a za vođenje istrage u slučaju napada na jevrejsku zajednicu u Buenos Airesu bio je i ostao veliki. Tako je Nisman, koji je imao dobre kontakte sa jevrejskom zajednicom u SAD-u, poslanike američkog Kongresa u julu 2013. trebao informisati o političkom uticaju Irana na zemlje Latinske Amerike. Ali od Argentine nije dobio dozvolu za putovanje u Washington.

Za politologa Jorgea Ariasa postoji samo jedan izlaz iz aktuelne političke krize. To su novi izbori, zakazani za 25. oktobar. Tada se neće birati samo novi predsjednik već i polovina zastupnika i senatora. "Mogu se samo nadati da će demokratija u Argentini na izborima dobiti novi polet i da će u zemlji ponovo biti uspostavljene demokratske vrijednosti kao što su tranparentnost, stabilnost i konsenzus", rekao je Arias i zaključio: "Mi konačno moramo dostići demokratsku zrelost."