Četiri moguća scenarija za Grčku

Zvaničnici EU i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su u drugom paketu pomoći za Grčku dogovorili pored ostalog isplatu finansijske pomoći ovoj zemlji u iznosu od 100 milijardi eura i otpis 50 posto grčkog duga u privatnom sektoru. Pored toga, Grčka će dobiti i kredite od privatnih banaka kojima će moći da pokrije ostatak nepokrivenog javnog duga. List Die Welt piše da je u međuvremenu jasno da to neće biti dovoljno i da su za Grčku sada moguća četiri scenarija. Prvi je da ova zemlja dobije još više pomoći evropskih partnera.

„Ko ne želi da ova zemlja bankrotira, mora joj obezbijediti više pomoći. Međunarodni monetarni fond (MMF) odbija da učestvuje u davanju garancija za grčke banke. Njemačka kancelarka Angela Merkel bi sada morala izaći pred parlament, kako bi dobila podršku za dalje pružanje finansijske pomoći Grčkoj. To bi joj istina moglo poći za rukom ali će u zemljama euro-zone podrška stanovništva opadati, ukoliko se Grčka pokaže kao bure bez dna,“ piše Die Welt.

Drugi scenarij je navodi ovaj list, da se banke u velikoj mjeri odreknu svoje potražnje. "Jedan od najvećih uspjeha njemačke politike bio je taj što je praktično uspjela prisiliti banke da dobrovoljno pristanu na oprost dijela dugova Grčkoj. U međuvremenu se govori o tome da bi nove grčke državne obveznice koje se izdaju u zamjenu za stare pod uvjetom na pristanak oprosta duga, mogle dobiti manju kamatnu stopu. To bi Grčku s jedne strane rasteretilo. Problem za Atinu je međutim što se nove obveznice smiju izdavati po britanskom, a ne po grčkom zakonu. Tako bi eventualno, novo opraštanje duga bilo isključeno, a banke bi bile ravnopravni povjerioci sa državama koje su Grčkoj dale novac. Na taj način bi, ukoliko Grčka ne vrati dug, njenu imovinu banke mogle zaplijeniti,“ piše Die Welt.

Političari žele dobiti na vremenu

Treći mogući scenarij je da poreski obveznici i banke zajedno pomognu Grčkoj, piše dalje Die Welt:

„U pregovorima oko mogućeg davanja dodatne pomoći Grčkoj bilo bi skoro isključeno da Evropljani pristanu da sami preuzmu veće troškove. Isto tako je isključeno da banke dobrovoljno pristanu da začepe tu rupu, s obzirom na lošu ekonomsku situaciju u Grčkoj. Već sada mnogi bankari smatraju da je bankrot ove zemlje neizbježan. Može međutim biti da političari još jednom žele dobiti na vremenu kako bi oko ostalih evropskih zemalja podigli svojevrsni zid, pa tek onda pustili Grčku u bankrot. Političari bi mogli pokušati da jedan dio potrebnog novca uzmu od domaćih poreskih obveznika, a drugi bi mogao doći od banaka. Na kraju bi obje strane nešto dale u nadi da će taj kapital Grčku stabilizirati sve dok preostali dio euro-zone ne bude na sigurnom“, piše Die Welt. Autor ovog teksta navodi na kraju i posljednji, četvrti mogući scenarij. On glasi: bankrot Grčke bez dodatne finansijske pomoći.

„Takav scenarij je noćna mora. Njemačka kancelarka Angela Merkel ga se pribojava još od početka krize. Uprkos tome, taj scenarij je sve izvjesniji, jer Grčka ne izlazi iz loše ekonomske situacije, jer svaki paket pomoći tu situaciju čini lošijom, jer se ne provode reforme i jer su stanovnici evropskih zemalja koje daju pomoć polako umorni od svega. EU bi svjesno mogla poslati Grčku u bankrot ukoliko ova zemlja u roku od nekoliko sedmica ne isplati određen dio duga. U tom slučaju njihove državne obveznice koje se pohranjene u knjigama Evropske centralne banke, više ne bi imale vrijednosti. Finansijski sistem bi doživio šok. Grčke banke bi preko noći bankrotirale ali bi se potres osjetio i u nekim drugim evropskim bankama. Grčka bi poslije toga pregovarala sa svojim povjeriocima koliko od nekadašnjih dugova uopšte želi otplatiti i izašla bi iz euro-zone,“ piše Die Welt.

Skormni rezultati izvještaja o integraciji

Useljenici u Njemačkoj su rjeđe bez posla nego prije nekoliko godina, ali češće napuštaju školu nego njihovi njemački školski drugovi, navodi se u najnovijem izvještaju njemačke Vlade, o stepenu napretka integracije u zemlji.

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše:

„19 odsto useljenika jedne generacije na kraju školovanja ne znaju pravilno čitati. Njemačke savezne zemlje su prije pet godina u Nacionalnom integracionom planu, planirale da do 2012. prepolove broj onih koji prije vremena napuštaju školu ali u tome nisu uspjeli. Još uvijek samo 12,2 odsto roditelja porijeklom stranaca, šalje djecu mlađu od tri godine u obdanište, dok roditelji Nijemci šalju dvostruko više. Jedan od tri stranca u Njemačkoj, starosne dobi između 20 i 30 godina nemaju završenu srednju školu, niti studiraju. Pozitvno je da je porastao broj stranaca koji rade kao pedagozi u školama i obdaništima. U najnovijem izvještaju njemačke vlade navodi se i da se pred sudovima izriče dvostruko više kazni strancima nego Nijemcima“, piše pored ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Zorica Ilić