Če je živ?

Čak ga se i kolumbijska gerila FARC oprostila od Čea. Otkako su pobunjenici prošle godine položili oružje, i oni su skinuli uniforme na kojima je još bio lik poznatog gerilca. Prije tačno 50 godina, 9. oktobra 1967, ubijen je Ernesto Če Gevara. Oni odrasli u socijalizmu su još učili u školi o ovom Argentincu rođenom 1928. koji je postao ljekar, revolucionar, gerilac – i ikona protesta šezdesetih i sedamdesetih godina. Od 1956. do 1959. je bio jedan od vođa kubanske revolucije, zajedno sa svojim compañerom i kasnijim kubanskim predsjednikom Fidelom Kastrom.

Okolnosti njegove smrti u Boliviji nikad nisu do kraja rasvijetljene. Po svemu sudeći, bio je tek ranjen i zarobljen u sukobu s vladinim jedinicama, ali nekakvo javno suđenje osobi koja je već tada postala simbol pobune protiv američkog imperijalizma se nije smatralo poželjnim. Ujutro je još bio živ, poslijepodne više nije, svjedoči jedan fotoreporter koji je bio prisutan.

U to doba i još mnogo godina nakon toga je njegov lik bio na plakatima studentskih soba i na istoku i na zapadu. Ali šta je sa njim danas, pola stoljeća kasnije? „Kao politička ličnost je Če već odavno mrtav, ali kao revolucionarni vođa, pop-ikona i uzor studentskog pokreta '68. još uvijek životari", misli Matijas Rib, dopisnik lista Frankfurter algemajne cajtung iz Latinske Amerike.

On je i autor nedavno objavljene biografije Če Gevare u kojoj se ne bavi samo njegovom ličnom revolucionarnom djelatnošću, nego i kako je Če politički doživljavan u svetu. „Iako se čini da je Čea pregazilo vrijeme, zapravo nikad nije oslabila njegova snaga kao simbola antiamerikanizma."

Opsjednut nasiljem

U podijeljenoj Njemačkoj se Če Gevara slavio i s jedne i s druge strane: istočnonjemački socijalistički pjevač Volf Birman je jednom Gevaru nazvao „Isusom Hristom s pucaljkom", a književni kritičar Rihard Hercinger ga smatra „neumornim doktrinarom čije je mišljenje i djelovanje bilo vođeno opsesivnim veličanjem nasilja i smrti".

Čak i u njemačkoj stranci Levice su mišljenja podijeljena. „Kod nas u kancelariji u Karlsrueu visi poster Če Gevare i nedavno se u pokretu socijalne solidarnosti povela i rasprava o njegovoj netrpeljivosti prema homoseksualcima", kaže nam Mihel Brant koji je nedavno s 27 godina postao poslanik Levice u Bundestagu.

Stariji članovi stranke su još branili Čea, ali mlađi su postavili pitanje kada će se konačno skinuti taj poster. Jer njegovi stavovi više ne pristaju ni gledištima stranke ljevice. Za političarku te stranke Hajke Henzel (51) je Če „bio i ostao jedan od najvažnijih reklamnih figura Kube i neophodan je i dalje kao simbol solidarnosti". Dodaje da je „tu riječ o poruci. Za ljevičare je izuzetno važno da se ne pomire s izrabljivanjem i imperijalizmom."

No ipak i Henzelova ima problema s načelom oružane borbe za socijalnu pravdu i socijalizam kakvu je propovijedao argentinski revolucionar. „Ima toliko ratova, sukoba i građanskih ratova da bi bilo neodgovorno zagovarati oružanu borbu." A povrh toga, obzirom na modernu vojnu tehniku, danas je čisto ludilo zagovarati oružje kao sredstvo za ostvarivanje politike.

Nekad Če, danas papa?

Bivši meksički ministar vanjskih poslova Horhe Kastanjeda je još prije dvadesetak godina počeo s demontažom mita o Če Gevari. „Njegove ideje, njegov život, njegovo djlo, primjer koji je dao, pripadaju prošlosti. Zato nikad više neće biti aktualne", pisao je u biografiji još 1997.

U to doba su Kastanjedine rečenice još bile skandal u Latinskoj Americi, jer je tamo Če još uvijek bio uzor kritičara neoliberalizma i ekonomske politike kakvu je propisivao Vašington čime je Argentina gurnuta u bankrot. No početkom ovog vijeka i pobjedama kandidata političke ljevice se i Če vratio u Južnu Ameriku.

Biograf Matijas Rib smatra da se u Latinskoj Americi nastavlja djelatnost socijalnih pokreta, a tako onda i njegovo djelo. „Ali više nema nekog velikog revolucionara. Borba protiv socijalnih nepravdi je u Latinskoj Americi još živa, ali danas je vode kolektivi i socijalni pokreti koji na miran način žele doći do svojih ciljeva."

Za Riba tu spada još jedan Argentinac: papa Franja. „Ovaj papa pokušava da produži Čeovo nasleđe na miran način, a to u Latinskoj Americi prije svega znači prevladavanje drastičnih socijalnih nepravdi." Ovaj njemački novinar zaključuje: „Pomalo nategnuto može se reći: Papa je novi Če Gevara."