1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zviždač: voljen, omražen, slabo zaštićen

Ozbiljne zloupotrebe na svjetlost dana često izlaze samo kroz informacije insajdera. Iako su njihove informacije veoma važne, zviždači su često žrtve mobinga, goni ih se i kažnjava. Zaštita za zviždače nedostaje.

Zviždači su nam svima potrebni. Dovoljno je samo da se prisjetimo najvećih skandala iz novijeg vremena: Panaskim-dokumentima razotkriven je sofisticirani sistem za prikrivanje često ilegalno stečenog bogatstva. Zviždač Edvard Snouden razotkrio je obim elektronskog špijuniranja američke tajne službe NSA. Kroz Čelzi Mening i Vikiliks saznali smo za masovno kršenje ljudskih prava od strane SAD.

Edward Snowden

Edvardu Snoudenu je Rusija dala azil

Koliko su njihove informacije bile dragocijene za svjetsku javnost, toliko je visoka cijena koju informanti plaćaju za svoju civilnu hrabrost: Čelzi Mening je na odsluženju 35-godišnje zatvorske kazne, Edvard Snouden je u egzilu u Rusiji, osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž živi u ambasadi Ekvadora u Londonu.

Otkriven skandal, medalja, gubitak posla

I u Njemačkoj ljudi pokazuju civilnu hrabrost, otkrivaju korupcije ili utaje poreza. Za ukazivanje na takve stvari od javnog značaja ne dobijaju nagrade, naprotiv. Evo nekoliko primjera: vozač kamiona Miroslav Štreker obavijestio je policiju o transportu pokvarenog mesa. Tako je u javnost iznio jedan od najvećih skandala, a 2007. godine od tadašnjeg ministra privrede Horsta Zehofera čak je dobio i zlatnu plaketu za civilnu hrabrost. I pored toga izgubio je posao. Andrea Fuks, koja trguje hartijama od vrijednosti, do sada je protiv svog bivšeg poslodavca, DZ-banke, vodila više od dvadeset parnica. Pozadina je insajdersko trgovanje u velikom stilu, u koje su bili upleteni njeni šefovi iz banke. Fuks se usprotivila ilegalnom poslovanju i zbog toga bila otpuštena.

Međutim, na one koji se protive da učestvuju u mahinacijama, pritisak se ne vrši samo u privatnom sektoru, već i u javnim službama. Revizor Ervin Biksler je 2002. godine objelodanio da službe za zapošljavanje sistematski uljepšavaju statistike. Zbog tog otkrića, tadašnji šef Biroa za zapošljavanje, Bernhard Jagoda, morao je da podnese ostavku. Sam Biksler je bio izložen velikom mobingu, razbolio se i bio penzionisan.

Diskreditovani, oklevetani, ocrnjeni

Naročito grub bio je odnos hesenske poreske uprave prema četvorici uspješnih istražitelja za utaju poreza. Oni 2011. nisu dopustili da im se remeti posao i da se sprečava istraga koji su vodili. Bivši istražitelj za utaju poreza Rudolf Šmenger do danas se bori za svoju rehabilitaciju. Tek prošlog decembra, proces je završen u korist Šmengera. Dobitnik međunarodne „zviždačke nagrade“ za 2009. godinu, u razgovoru za Dojče vele govori o skandalu koji do danas traje: „Morate da zamislite da je otvoren tajni dosije, da je konstruisan disciplinski postupak, da su kroz falsifikovani izvještaj pokušali i da me proglase za psihijatrijski slučaj.“ Šmengerov zaključak je mračan: „Moramo da zaključimo da insajderi koji u javnost žele da iznesu zloupotrebe u našoj zemlji nemaju zaštitu. Oni se diskredituju, klevetaju, blate i ostaju bez posla“.

Sukob interesa

Anegret Falter je predsjednica mreže zviždača. U intervjuu za Dojče vele razočarano kaže: „Interes države da njeni službenici čuvaju poslovne tajne, interes kompanija da štite poslovne tajne, oni su uvijek u suprotnosti za interesom civilnog društva. Zato perfektne zaštite za zviždače neće biti“, smatra Falter. Ona međutim ukazuje da su u mnogim zemljama zviždači zakonski zaštićeni. U SAD se i pored zaštite koja je predviđena zakonom, administracija Baraka Obame oštrije odnosila prema zviždačima od svih prethodnih.

Julian Assange

Džulijan Asanž je i dalje u ambasadi Ekvadora u Londonu

U Njemačkoj još uvijek nedostaju odgovarajući zakoni. Da se poslanik stranke Zelenih Hans-Kristijan Štrebele pita, stvari bi bile drugačije: „Još 2014. godine smo predstavili nacrt zakona“, podsjeća Štrebele u razgovoru za Dojče vele i dodaje da taj nacrt sadrži tri komponente: „Najprije zaštitu zviždača u oblasti privatne privrede. Zatim u oblasti javnih službi: službenici, članovi vlade i slično. I kao treće – što je i najvažnije – zaštitu od krivičnog gonjenja - kada ljudi iz tajnih službi, iz Bundesvera ili sličnih državnih institucija iznesu informacije o mahinacijama koje proizvode veliku štetu i kojima se krši ustav“. U njemačkom Bundestagu taj nacrt zakona do sada nije dobio podršku većine. Još uvijek nije ispitano ni da li zaštita zviždača u Njemačkoj odgovora međunarodnim propisima, što je bilo dogovoreno 2013. koalicionim ugovorom između SPD-a i Unije CDU/CSU. Strahovanja zviždača i onih koji ih podržavaju još više su porasla: sredinom aprila, Evropski parlament usvojio je jedinstvenu pravnu zaštitu za poslovne tajne. Za Matijasa Špilkampa se postavlja pitanje da li taj zakon može da bude zloupotrijebljen protiv zviždača. Za člana upravnog odbora organizacije Reporteri bez granica je jasno: „On barem nudi tu mogućnost.“