1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zvanično "nemuslimani"

Evropski sud je presudio da ljudi koji ne mogu javno da ispovjedaju svoju vjeru imaju pravo na azil. Slučaj iz Luksemburga imaće uticaja i na pregovore o azilu u Njemačkoj.

Ljudi koji su u svojoj domovini progonjeni zbog njihove religiozne pripadnosti imaju pravo na azil u Evropi - tako je odlučio Evropski sud u Luksemburgu. U obrazloženju suda stoji da ljudima treba biti odobren azil ukoliko su napadi na lična prava i slobode "ozbiljni". Time je potvrđena presuda njemačkog Upravnog suda.

Za sudije u Luksemburgu ne igra nikakvu ulogu to da li je ispovjedanje religije zabranjeno samo na javnim mjestima. Za odobravanje azila je samo bitno koliko su ozbiljne posljedice po vjernike ukoliko oni žive po zakonima svoje vjere.

Ahmadiyya-Gemeinde

Džamija Ahmedijske zajednice u Berlinu

Zvanično proglašeni nemuslimanskom grupom

2003. i 2004. dvojica Pakistanaca su izbjegla iz svoje zemlje jer su kao pripadnici vjerske zajednice Ahmedija bili progonjeni. Ahmedije sebe vide kao reformatorski muslimanski pokret; suniti pak, koji su većina u Pakistanu, govore da ahmedije nisu uopšte muslimani. Islamska Republika Pakistan je Ahmedija zajednicu 1974. zvanično proglasila nemuslimanskom grupom.

Kada su ta dvojica muškaraca zatražila azil u Njemačkoj, žalili su se na progon na vjerskoj osnovi u svojoj domovini: svoju vjeru ne smiju ispovijedati i moliti na javnim mjestima. Njemačka savezna služba za pitanja migracija i izbjeglica u tome nije vidjela razlog da im se odobri azil i njihove zahtjeve odbacuje.

U sljedećem koraku, Viši upravni sud njemačke savezne pokrajine Saksonije, koji se pozabavio istim slučajem, prepoznaje progon, zbog čega preporučuje da obojica treba da dobiju azil u Njemačkoj. A kako bi se čitav slučaj razjasnio i na višoj instanci, lajpciške sudije su slučaj proslijedile Evropskom sudu u Luksemburg. A sud se o ovom slučaju izjasnio u srijedu (5.9.).

Moslemische Ahmadiyya-Gemeinde in Mannheim

Mladi ahmediji u Manhajmu

"Vjeri pripada i svjedočenje vjere"

U svom obrazloženju sud odbacuje argument da pristalice mogu da izbjegnu progon države ukoliko se povuku u privatnu sferu i ispovijedaju vjeru daleko od očiju javnosti. Organizacija za ljudska prava Pro azil, koja zastupa interese potražilaca azila, prati slučaj obojice Pakistanaca. Zamjenik direktora te organizacije Bernd Mesovic argumente pojedinih sudova u Njemačkoj ovako opisuje: Sudije su savjetovale azilantima da se "angažuju kod kuće". Jer, dok god se spolja ne vidi "da pripadaš Ahmedija vjerskoj zajednici, tebi se neće dogoditi ništa".

Pro azil zastupa stav da se vjernicima mora dozvoliti da otvoreno praktikuju svoju religiju, kazao je Mesovic u razgovoru za Dojče vele i dodao da "vjeri pripada i svjedočenje vjere". Ako to, kaže, više nije moguće i vjernicima prijeti represija i diskriminacija, i onda je to, dodaje, u svakom slučaju progon na vjerskoj osnovi.

Pakistan Christen Blasphemie Rimsha Masih

U Pakistanu su optužbe za "bogohulstvo" svakodnevica. I ova 11-godišnja hrišćanka Rimša nedavno je optužena od sunitske muslimanske većine za "bogohulstvo".

A to je isto tako vidio i Evropski sud u Luksemburgu. Odlučujuće za sud je bilo to kakve kazne prijete vjernicima u slučaju ispovijedanja vjere. U Pakistanu one mogu biti zaista drakonske, objašnjava portparol Ahmedijske zajednice u Njemačkoj, Muhamed Davud Majoka. "Otkako je naša zajednica u Pakistanu proglašena nemuslimanskom manjinom, od tada su ahmedije pod stalnim progonom", kaže Majoka za Dojče vele.

Dok god vladajući suniti u Pakistanu ahmedije ne prihvate kao muslimane, oni će živjeti u stalnom strahu da budu optuženi kao "bogohulnici". I danas u zatvorima sjede ahmediji koji su osuđeni na smrt i "godinama čekaju u smrtnom strahu kada će se odlučivati o njihovoj sudbini", govori Majoka.

Autor: Dirk Kaufman / Svetozar Savić

Odogovrna urednica: Marina Martinović