1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zoran Drvankar - velegradski pisac

Bolan, autentičan, životan: takorecenzenti opisiju film «Knallhart» - Žestoko - koji se nedavno počeo prikazivati u njemačkim kinima. Priča: na soj 15. rođendan Michael Poliscka zajedno sa svojom majkom biva u elitnom dijelu Berlina izbačen na ulicu. Nekoliko sati kasnije oni se nalaze u malom, jeftinom stanu u problematičnoj berlinskoj četvrti Neukoeln. To je sve puno žestokih momaka: bande stranih maloljetnika, dileri dorogom, nasilje u školi – a usred svega toga nedužni i pristojni Michael koji pokušava pronaći svopj put. Scenarij za ovaj film je na osnovu knjihe Gregora Tessnowa napisao Zoran Drvenkar, poznati njemački pisac knjiga za mlade porijeklom iz Hrvatske.

Prizor iz filma Knallhart

Prizor iz filma "Knallhart"

Zoran Drvenkar ponosno stoji usred svoje velike radne sobe u potkrovlju nekadašnjeg starog mlina i pokazujer svoje carstvo: veliki prostor, mnogo prozora, radni stol usred sobe, visoki strop, police sa knjigama, veliko platno za kućno kino. «Ja sam sretan, moji su se snovi ostvarili» - kaže Drvenkar i dodaje: «To me pomalo plaši.»

Trogodišnji Zoran Drvenkar došao je 1970 sa svojim roditeljima – gastarbajterima prve generacije – iz tadašnje Jugoslavije. Rođen je u Križevcima, odrastao je u berlinskoj džungli na asfaltu. Tu je upoznao multikulturalnost ne kao politički program ovdašnjih stranaka, već kao grubu realnost. Gimnaziju nije završio, prekinuo je prije stjecanja bilo kakve kvalifikacije, i rano započeo sa jedinim što ga je zanimalo: sa pisanjem. Njegovi tekstovi nerijetko imaju autobiografski karakter, napominje Drvenkar: česta tema je problem odrastanja, preživljavanje na ulici, sukob sina i oca:

"Ja sam se sam morao snaći, moji roditelji nisi bili moji veliki poklonici i ja sam se nekako morao probijati kroz život. Zbog toga se gotovo u svakoj knjizi pojavljuje neki karakter, mladić ili dhjevojka, svejedno, koji pokušavaju sami izaći na kraj sa životom, pronaći svoj vlastiti put."

Takav je i Michael Polischka u filmu «Knallhart» - Žestoko. Radnja se odvija u Berlinu, tu vladaju zakoni lokalnih bandi. Samo snaga se računa. Tko tu ne želi biti žrtva, mora si naći prijatelje, zaštitnike, pri čemu je svejedno radi li se o Nijemcima, Turcima, Arapima ili Rusima. Onaj tko je sam, taj je već izgubio.

Pedagozi i kritičari širom Njemačke – naročito nakon skandala sa nasiljem na berlinskoj školi Ruetli, koja se baš nalazi u četvrti Neukoeln - govore kao je ovaj film vrlo realističan, i kako doprinosi raspravi o integracioji stranaca u ovdašnje društvo, jednako kao i rasvjetljavanju fenomena kriminalnih bandi mladih migranata. Drvenkar sa svim time ne želi imati ništa:

«Mi pričamo priču o jednom mladiću koji je napravio grešku i posrnuo. To je sve. Mi nismo socijalni kritičari. Mi nismo išli kroz berlinsku četvrt Neukoeln i nismo anketirali ljude. A kada se radi o drogama. Naravno da znamo ponešto kako to izgleda. Ali mi nismo kritičari, koji upiru prstom i kažu: a , gledajte te zločeste strance! Ili glupe Nijemce! Ne, to nismo radili. Mi smo pričali jednu priču, i to je sve, to je bila naša zadaća.»

Mladi migranti pojavljuju se u briojnim Drvenkarovim knjigama – kao pojedinci ili u grupi. To je – jednako kao i njegovo porijeklo iz Hrvatske – često razlog zbog čega ga se trpa u košaru multikulturalizma. Tu se on, međutim, ne osjeća ugodno. Multikulturalizam je društvena činjenica, a ne politički koncept, naglašava Drvenkar:

«Taj multikulti – meni se to ne sviđa, jer nam se kaže: vi bi se trebali međusobno voljeti, vi ste svi velika porodica. Ali mi uopće nismo velika porodica! Mi smo svi različiti. I ja to ne moram voljeti. Ja nisam nikada volio to nametanje.»

Pisanje je njegov posao, kaže Drvenkar, i istovremeno njegova strast. On piše rado, i piše lako: ponekad do 30 stranica na dan. Prozni tekstovi, poezija, dramski tekstovi, scenariji za filmove. Drvenkar nije «autor koji pati», koji se bori za svaku riječ. Osim toga, Drvenkar u međuvremenu zarađuje dobro. Kao sam kaže – on je sretan pisac.