1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Znanjem do društva blagostanja

Osnovna znanja odraslih u Njemačkoj, prema jednoj studiji OECD-a, prosječna su. To iznenađuje s obzirom da o njima ovisi i gospodarski i društveni napredak.

"Ne radi se o mjerenju gospodarskog značenja kompetencije", kaže Andreas Schleicher na početku razgovora za Deutsche Welle. On je statističar i stručnjak za obrazovanje, a radio je na upravo objavljenoj studiji Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Važno je "koje sposobnosti imaju odrasli, kako svoje sposobnosti koriste u životu i na poslu i tako stvaraju blagostanje i osjećaj zadovoljstva".

Studija je istražila ovisnost između kompetencije i uspjeha u društvenom životu. Gospodarski i društveni aspekti pritom su tijesno povezani, kaže Schleicher. Kompetencije odlučuju o stanju na tržištu rada, ali i o tomu osjeća li se čovjek u politici kao aktivan sudionik ili kao objekt. Obrazovanje utječe na osjećaj za vlastito zdravlje i osobni angažman, naglašava ovaj znanstvenik.

U studiji PIAAC (Programme for the International Assessment of Adult Competencies) znanstvenici su istraživali sposobnost čitanja, osnovna matematička znanja i razumijevanje problema, dakle sposobnosti koje su potrebne u svakodnevici. Schleicher objašnjava: "Uzmite primjerice informaciju, kad Vaša djeca moraju doći u dječji vrtić. Tko to ne uspije, ne može prikladno sudjelovati u društvenom životu u Njemačkoj."

Presudna društvena pozadina

U sklopu studije je ispitano 160.000 osoba u 24 zemlje. U Njemačkoj je ispitano oko 5.000 ljudi iz svih društvenih slojeva. "Njemačka je u sredini, kod sposobnosti čitanja nešto ispod sredine, kod rješavanja problema i osnovnim matematičkim znanjima nešto iznad sredine", kaže Schleicher. Najgore su ocijenjene Italija i Španjolska, na vrhu su Finci i Japanci. Ono što u Njemačkoj upada u oči jest činjenica da postoji skupina odraslih koja je na samom dnu, a to su osobito ljudi s migracijskom pozadinom. Upadljivo je osim toga da društvena pozadina igra nadprosječno veliku ulogu kod sposobnosti odraslih.

Za Michaela Schemmanna, profesora za obrazovanje odraslih na Sveučilištu u Kölnu, odnos sposobnosti i društvenog sloja je jedna od najvažnijih točaka ove studije. Upozorava da rezultate studije ne treba promatrati kao rang-listu zemalja. "Najzanimljiviji rezultat za mene je to da u istim zemljama postoje velike razlike u sposobnostima." Tako primjerice u Koreji postoji velika razlika u kompetencijama između mladih i slabije obrazovanih starijih. Slično je i u Finskoj.

Cjeloživotno učenje

U Njemačkoj postoji vrlo raznolika ponuda obrazovanja i za odrasle. Ali, oni kojima je to najpotrebnije od toga najmanje profitiraju, konstatira Andreas Schleicher. "Oni s najboljim sposobnostima osam puta češće sudjeluju u dodatnom obrazovanju od onih s najslabijim sposobnostima." Tko ima obrazovane roditelje u velikoj je prednosti, kaže on. Time i ova istraživanje među odraslima potvrđuje ono što se pokazalo među učenicima. Ali, društvena komponenta nije jedini nedostatak.

U zemljama kao što su Finska, Švedska i Japan puno je raširenije poimanje da je potrebno cjeloživotno obrazovanje, naglašava Schleicher. Za to je potrebna puno veća propusnost obrazovnih ustanova. "Naša sveučilišta uglavnom obrazuju mlade ljude. Ta ponuda je previše jednostrana", kaže Schleicher dodajući da bi mogućnosti dodatnog obrazovanja na radnom mjestu morale biti fleksibilnije kao i mogućnosti obrazovanja izvan sveučilišta - i osobito bi morao biti lakši prijelaz iz jednog sustava u drugi.

Obrazovanje se mora isplatiti

Takav problem s dodatnim obrazovanjem nema samo Njemačka, nego i Francuska, Španjolska, Italija. Da bi se popravilo stanje Schleicher smatra da bi stečene kvalifikacije morale biti adekvatno priznate: "Na kraju krajeva to se mora odraziti i na moju plaću i na moje radno mjesto." Mehaničar bi trebao imati mogućnost da kroz dodatno obrazovanje postane inženjer. I tu kompetenciju bi trebala priznat i sveučilišta, kao i poslodavci.

Michael Schemmann smatra da je studija PIAAC važna, ali da se iz nje ne može izvesti program za reformu obrazovanja. Potrebno je pronaći prave ponude obrazovanja i doći do imovno slabih i slabije obrazovanih ljudi. "Potrebno je prekinuti taj začarani krug slabog obrazovanja i nezaposlenosti. To je naša zadaća kod obrazovanja odraslih." A to je sigurno zajednička zadaća politike i znanosti.

Autori: Günther Birkenstock / Anto Janković

Odgovorni urednik: Svetozar Savić