1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Značenje Protokola o pristupu NATO-u

Potpisivanje Protokola za Hrvatsku i Albaniju predstavlja samo formalnost nakon što su ove zemlje na samitu u Bukureštu dobile pozivnicu za prijem. Makedonija, međutim, zbog spora s Grčkom oko imena, ostaje po strani.

default

Albanija i Hrvatska su NATO Savezu trebale pristupiti skupa sa Makedonijom. Međutim, Makedonija u aprilu na Samitu NATO-a u Bukureštu nije dobila pozivnicu zbog protivljenja Grčke koja se sa Skopljem spori oko imena Makedonija. Skoplje tada nije krilo razočarenje. Makedonski ministra vanjskih poslova Antonio Miloševski zahvalio se SAD na nastojanjima da Makedonija postane članica NATO-a. Zbog istorijskih prilika i za Albaniju i Hrvatsku SAD su imale centralnu ulogu kada je riječ o prijemu u NATO. Vašington je 1995. godine podržao hrvatsku vojnu operaciju Oluja kojom su za nekoliko dana zauzeti dijelovi tzv. Republike Srpska Krajina. Ova operacija, u kojoj je su protjerane stotine hiljada srpskih civila, vodila je konačno preokretu u ratu u Bosni. SAD su ovu operaciju masovno podržale, a time postavile

Grčka zbog spora oko imena koči učlanjenje Makedonije u NATO

Grčka zbog spora oko imena koči učlanjenje Makedonije u NATO

vojnu osnovu za sklapanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zahvaljujući ovom sporazumu okončano je prisustva trupa UN-a i počeo je angažman mirovnih trupa NATO-a.

Nije riječ samo o vojnim pitanjima

Za Albaniju je bila odlučujuća intervencija NATO-a na Kosovu. NATO nije odigrao presudnu ulogu samo u ratu, već je pružio odlučujuću pomoć pri zbrinjavanju stotina hiljada izbjeglica koje su stigle u zemlju. Albanski ministar vanjskih poslova Lulezim Basha kaže da reforme koje su neophodne za ulazak u NATO nisu samo vojne prirode: „Reforme se odnose na borbu protiv korupcije, povećanje poreske discipline, ali također i smanjenje poreznih opterećenja i veću transparentnost. Tu još dolazi i borba protiv organiziranog kriminala. Sve to je dovelo do povećanja investicija i većih prihoda države koji su uloženi u infrastrukturu, zdravstveni sistem i obrazovanje. No, to nam je omogućilo i da izdvajamo dva posto državnog bruto proizvoda za oružane snage.“

Znak povjerenja

Hrvatski premijer Ivo Sanader naglašava da je NATO ne predstavlja samo vojni savez. Isto je naglasio i američki predsjednik Džordž Buš u Bukureštu na samitu NATO-a. Buš je rekao da se kada je riječ o priključenju NATO ne radi samo o sigurnosti: „Pozivnica Hrvatskoj i Albaniji predstavlja znak povjerenja da će one nastaviti provoditi neophodne reforme i dati doprinos jačanju naše Alijanse. Zaprijeti li u budućnosti bilo ko njihovim narodima, Amerika i NATO će im pomoći.“ Inače, i Albanija i Hrvatska već učestvuju u više mirovnih misija NATO-a u svijetu. Nakon današnjeg potpisivanja Protokola o pristupanju članice NATO trebaju ratificirati ovaj dokument u nacionalnim parlamentima.