1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Srebrenica 1995 - 2015

Zločin i kazne

U Haškom tribunalu izrečene su tri presude za genocid i dvije za saučešće u genocidu. Mogu biti izrečene još samo dvije. Da li je to adekvatna kazna za 7.000 ubijenih i 40.000 prognanih?

Tri jedine pravosnažne kazne za genocid u Srebrnici izrečene su ove, 2015. godine. Početkom aprila 2015, Žalbeno vijeće Haškog tribunala potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora Zdravku Tolimiru, na koju je osuđen i u prvostepenom postupku. Troje sudija Pretresnog i petorica Žalbenog vijeća proglasili su Tolimira krivim za genocid, udruživanje radi vršenja genocida, kao i za istrebljenje, ubistva, nečovječne postupke i progone stanovništva Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine i izrekle istu presudu.

Početkom ove godine Žalbeno vijeće je potvrdilo još dvije presude na najtežu kaznu koja se može izreći po Statutu Tribunala. Na doživotni zatvor Žalbeno vijeće osudilo je Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu, pošto je u prvostepenom postupku utvrđeno da su krivi za genocid i udruživanje radi vršenja genocida. Popović je bio načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa, a Beara pomoćnik Ratka Mladića za bezbjednost u Vrhovnom štabu Vojske Republike Srpske.

Zdravko Tolimir - doživotni zatvor

Zdravko Tolimir - doživotni zatvor

U istom postupku bezbjednjak Zvorničke brigade Drago Nikolić osuđen je za pomaganje i podržavanje genocida i izrečena mu je kazna od 35 godina zatvora.

Prva presuda za genocid u Srebrenici 2004. godine

Prvu pravosnažnu presudu za genocid u Srebrenici, ali pod kvalifikacijom "pomaganje i podržavanje" Tribunal je izrekao 2004. bivšem komandantu Drinskog korpusa VRS, generalu Radislavu Krstiću, osuđenom na 35 godina zatvora. I to je sve. Istina, Vidoje Blagojević, komandant bratunačke brigade VRS je u prvostepenom postupku (2005.) osuđen za saučesništvo u genocidu, ali je presudom Žalbenog vijeća (2007.) oslobođen tog dijela presude, i kazna mu je smanjena sa 18 na 15 godina zatvora. Odslužio je dvije trećine kazne i na slobodi je od januara 2012.

To bi bio potpun bilans haških suđenja optuženicima za zločin genocida u Srebrenici, počinjen prije 20 godina, koji je "nečuven po obimu i okrutnosti", ne samo u ratu u bivšoj Jugoslaviji nego i u kontekstu "ljudske istorije", kako je istaknuto u jednoj presudi.

U navedenim presudama se navodi da se masovna ubistva oko Srebrenice i protjerivanje hiljada žena, staraca i djece u namjeri da se potpuno ili djelimično unište Bošnjaci kao etnička grupa, mogu kvalifikovati samo kao genocid, koji je počinjen u okviru udruženog zločinačkog poduhvata vojnih i političkih lidera Republike Srpske.

Florans Artman: istraga je počela već u julu 1995.

Radislav Krstic Angeklagter Völkermord

Radislav Krstić - osuđen na 35 godina zatvora

"Haško tužilaštvo je za istragu zločina u Srebrenici formiralo najjači i najefikasniji tim. Bio je i najkompetentniji u odnosu na sve druge timove koji su bili zaduženi za istrage u Bosni i Hercegovini", kaže za DW Florans Artman (Florence Hartmann), bivša portparolka tužilaštva Tribunala. "Dugogodišnji vođa srebreničke istrage Žan-Rene (Jean-René) Ruez, već je 20. jula 1995. stigao u Tuzli i odmah je počeo sakupljati svjedočenja preživjelih sa streljanja. Istraživao je srebreničke zločine punih šest godina. Zna sve o njima. Jedino nije tačno utvrdio ko je pripremao poveze za oči koji su nađeni na lobanjama ekshumiranih iz masovnih grobnica. Ostalo je bez odgovora pitanje kad i ko je dao nalog da se ti povezi pripreme. Neko je izdao naređenje i neko (da li žene?) je morao unaprijed izrezati tkaninu u hiljade traka kojima su vezane oči žrtava prije streljanja."

Artmanova upravo završava knjigu o suđenjima za zločine u Srebrenici, u kojoj analizira rezultate i propuste u sudskim postupcima protiv optuženih za genocid. S tim u vezi za DW kaže: "Haški Tribunal je preduzeo opsežnu istragu o Srebrenici, ali ima jedan veliki propust: nije istraživao ili nije želio saznati kada je stvorena genocidna namjera. Na suđenjima petnaestorici optuženih, Tribunal se bavio samo izvršavanjem genocidne namjere. Čak i nakon 20 godina istraga i suđenja, u postupcima se tvrdi, i to na osnovu puke pretpostavke, da je genocid odlučen u posljednjem trenutku, nakon što su u Potočarima razdvojeni žene i muškarci, ili nešto ranije, nakon pada enklave. Međutim, mnogi dokazi - na primjer Deronjićevo svjedočenje o sastanku na Palama 9. jula 1995. ili iskaz Džozefa (Josefa) Kingorija, vojnog posmatrača UN – pokazuju da je projekt eksterminacije svih muškaraca u dobi za vojnu službu razmatran mnogo ranije i da je odluka stvorena prije pada Srebrenice, bar nekoliko dana prije, ako ne i znatno prije."

Ko je stvorio genocidni projekt

Ljubiša Beara i Vujadin Popović - krivi za genocid i udruživanje radi vršenja genocida

Ljubiša Beara i Vujadin Popović - krivi za genocid i udruživanje radi vršenja genocida

Najvišem političkom lideru ratne tvorevine Republike Srpske, Radovanu Karadžiću i vojnom, Ratku Mladiću sudi se u Hagu po optužbi koja uključuje genocid u Srebrenici. Dokazni postupak protiv Karadžića je završen i njemu će kazna biti izrečena ove godine. Postupak protiv Mladića po gotovo istovjetnoj optužnici, u kojoj je prva tačka genocid u Srebrenici, još nije završen. Da li je u postupcima protiv njih uključeno to pitanje – kad je stvorena genocidna namjera?

"Da li će u presudi Mladiću ili Karadžiću, Tribunal ipak uvažiti dokaze, koji su podneseni u mnogim drugim predmetima do sada, i dalje je neizvjesno. A to pitanje je od izuzetnog značaja. Ono je ključno za odluke Tribunala o dvije centralne stvari. Prvo, ko je koncipirao genocidni projekat (Pale, Han Pijesak ili Beograd?) i drugo, da li je bilo mogućno spriječiti ostvarivanje tog projekta. Jer teza o 'genocidu u posljednjem trenutku' je formula prilagođena trvdnji da niko u takvoj konstelaciji – ni UN ni Zapad – ništa nije mogao preduzeti da ga spriječi", kaže bivša dugogodišnja glasnogovornica haškog tužilaštva Florans Artman. Njena knjiga o sudskim postupcima po optužbama za genocid pojaviće se u elektronskom izdanju uz dvadesetogodišnjicu srebreničkog masakra.