1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

030811 Goldrausch

4. august 2011

Cijena zlata je godinama u porastu. Najprije su privatni ulagači i institucije ulagali u ovaj plemeniti metal. Sad to želi učiniti i sve više centralnih banaka kako bi se osigurale od dužničke krize, krize eura i dolara.

https://p.dw.com/p/12AZA
Poluge zlata
Foto: picture-alliance/dpa

Ulaganjem u zlato se ne dobijaju kamate, ono može biti ukradeno i najčešće kod kuće leži negdje po strani. Jedna unca zlata izgleda dosadno, teška je oko 31 gram, dakle kao štapić čokolade. Uprkos tome je ovaj plemeniti metal omiljeniji nego ikad. "U kriznim vremenima je zlato uvijek atraktivno. Ljudi danas moraju pripremiti na krizu kad se pogleda finansijska situacija mnogih država", kaže Friedrich Meltzer, vlasnik privatne banke Metzler u Frankfurtu na Majni.

Ruka hvata polugu zlata
Mnogi ulagači posežu za zlatomFoto: picture-alliance/dpa

Kupovina zlata i dalje trend

Iz straha od rastuće dužničke krize u Evropi i političke nesigurnosti u SAD, mnogi ulagači se odlučuju za naizgled sigurnu luku: kupovinu zlata. U međuvremenu za jednu uncu zlata moraju platiti 1.600 dolara, što je dvostruko više nego prije dvije godine. "Zlato se trenutno predstavlja kao siguran stub. Vjerujem da će sve dok se ne riješi dužnička problematika u SAD i Evropi kupovina zlata i dalje ostati trend", kaže Eugen Weinberg, strateg za kupovinu sirovina pri Commerz banci.

Nekada je to bilo sasvim drugačije. Krajem 1990-ih godina prošlog stoljeća cijena jedne unce zlata bila je svega oko 300 dolara. Tada se činilo da je duh inflacije nestao, centralne banke nisu smatrale da postoji razlog da svoj papirni novac pretvore u zlato. Australija je tako 1997. godine u roku od pola godine prodala dvije trećine svojih rezervi zlata i time još više oborila njegovu cijenu.

Znatno promijenjena slika nakon 9/11

Zlatnici
Cijena zlata je znatno porasla u posljednje dvije godineFoto: Fotolia/Luftbildfotograf

Proizvodnja zlata je opala, morali su se zatvoriti rudnici u Južnoafričkoj Republici, 200 hiljada radnika je izgubilo posao. Međutim, situacija se promijenila nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine. Kako bi se spriječila recesija, tržišta su preplavljena novcem, nominalna i realna kamatna stopa bila je oko nule, duh inflacije se ponovo vratio, cijene sirovina i životnih namirnica su porasle, u SAD je nastala kriza nekretnina. Od tada savjetnici za ulaganja i imovinska pitanja imaju pune ruke posla i bilježe veliki interes mušterija za kupovinu zlata koje je navodno sigurna investicija u vremenu inflacije: 2008. godine kada je Lehman banka otišla pod stečaj, 2010. kada je postalo jasno da Grčka ima velike finansijske probleme i 2011. godine kada se primijetilo da evropska monetarna unija dužničke probleme svojih članica poput Irske, Portugala i Španije ne može staviti pod kontrolu.

Autori: Rolf Wenkel / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović