1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Zlatna groznica" u vječitom ledu

Trka za sirovinama, u prvom redu naftom i zemnim gasom, došla je do mjesta gdje se do sada nije moglo ni zamisliti – pod kapu polarnog leda. Da se što bolje pozicioniraju u trci pokušavaju Kanada, Rusija, SAD i Norveška.

default

Grenland - Ledeni brijeg koji se otapa

Nordpol Stefan Nestler UW Arcticsolo

Blago je još uvijek pod vječitim ledom Sjevernog pola. Ali, sa otapanjem ledenog pokrivača, sve su veće i šanse da se to blago iskopa. Američki naučnici smatraju da se u Lomonosovljevom grebenu, koji se proteže od Grenlanda do istočnog Sibira, i prolazi tačno ispod Sjevernog pola, nalazi četvrtina svjetskih zaliha nafte i zemnog gasa. Herman Rudolf Kudras, koji je dugo radio u Saveznoj kancelariji za geološke nauke i sirovine u Hanoveru, na to gleda sa skepsom.

„Ta tema se preuveličava. Unutar 200 nautičkih milja granice između Rusije, SAD i Kanade, svakako ima nafte i zemnog gasa, ali veliko je pitanje šta se nalazi iza tog pojasa.“

Koliko ima sirovina samo se nagađa

Gvozdene rude ima, uglja – takođe. Što se tiče drugih rudnih bogatstava, poput nikla, bakra ili platine, o njihovoj količini i rasprostranjenosti može samo da se nagađa. Da bi se došlo do tačnijih podataka, mora da se buši, ali to je veoma skupo. To je problem sa kojim će morati da se suoče zemlje koje budu željele da eksploatišu Sjeverni pol, kaže stručnjak Saveznog ureda za geološke nauke i sirovine, Kristijan Rajhert:

„Dubina mora je oko 4000 metara, to je na tehničkom planu novo područje kojim još ne vladamo. Ne zna se ni koliko duboko će morati da se buši. Sve će to mnogo koštati. Da bi se investicija isplatila, cijene energenata bi za potrošače morale da budu veoma visoke.“

Bildergalerie Nordpol Nestler 9

Ispod ove šume od leda krije se neprocijenjivo rudno bogatstvo. Trka je počala! Ko će prvi na cilj?

Zlatna groznica

I pored toga, pet zemalja koje pretenduju na bušenje po Sjevernom polu – SAD, Kanada, Rusija, Danska i Norveška, već su u „zlatnoj groznici“. One imaju prava da istražuju i buše u pojasu od 200 nautičkih milja od svojih obala, ali neki žele da prošire to područje. Stručnjak za pomorsko pravo Aleksander Presl o tome kaže:

„Ono što Rusija trenutno pokušava – a to rade i drugi – jeste da dokaže da je mnogo šire područje pod morem praktično dio kopnene kontinentalne ploče koja je prirodan nastavak njene teritorije.“

Klimawandel Anstieg der Meeresspiegel Schmelzender Eisbär

Da li će ovaj predator i vladar ledenih pustinja ustuknuti pred najezdom zvanom - čovjek?

Kada je riječ o Južnom polu, prema međunarodnom ugovoru potpisanom 1. decembra 1959, sve kopnene i ledene površine južno od 60. stepena geografske širine su područja nad kojima niko nema državni suverenitet. Postoji i Protokol o zaštiti Južnog pola prema kome je tamo zabranjeno svako kopanje do 2041. godine.

Autor: Jutta Wasserrab/ Saša Bojić

Odg. urednik: Svetozar Savić