1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zimsko preživljavanje Roma

Dnevna štampa sa njemačkog govornog područja se ove srijede bavi sve većim brojem tražilaca azila u Švajcarskoj koji su porijeklom iz Srbije, kao i francuskim zakonom o negiranju genocida nad Jermenima.

Romska porodica ispred trošne kuće

Romska porodica ispred trošne kuće

Fabian Baumgartner, autor teksta u listu „Neue Zürcher Zeitung“ navodi da su tražioci azila iz Srbije uglavnom Romi. „Diskusija o tražiocima azila se u posljednjih nekoliko mjeseci ograničila isključivo na migrante iz zemalja Sjeverne Afrike. Tražioci azila iz Srbije su nestali sa naslovnih stranica. Međutim, broj tražilaca azila u 2011. godini pokazuje sasvim drugu sliku: Savezni ured za migrante navodi da je u posljednja dva mjeseca prošle godine znatno povećan broj tražilaca azila iz Srbije i da se sa 100, koliko je bilo u oktobru, popeo na 370, koliko je bilo u decembru. Zbog loše privredne situacije u Evropi, mnogi imaju malo šansi da dobiju posao ili da rade na crno. To je posebno izraženo tokom zime. Zbog toga mnogi potražioci azila iz Srbije nemaju šta izgubiti. Uglavnom su sretni da imaju krov nad glavom i da imaju šta jesti".

Loši uslovi života u Beogradu

Loši uslovi života u Beogradu

Pomoću modernih sredstava komunikacije brzo se proširi informacija o tome gdje postoji mogućnost izbjegavanja hladnih zimskih dana. Romi u Srbiji su siromašni i često diskriminirani. Mnogi žive u šatorskim naseljima u kojim su sanitarni uslovi loši i u kojima nema vode. Često nemaju mogućnost da se školuju. U Beogradu su gradske vlasti u posljednje vrijeme silom uklonile nekoliko takvih naselja kako bi dobile mjesto za unosne građevinske projekte. Romi iz Srbije sa pravnog aspekta skoro da nemaju nikakve šanse dobiti azil u Švajcarskoj. Dolaskom proljeća će mnogi jednostavno napustiti centre u kojim su trenutno zbrinuti, bez da njihov zahtjev za azil bude riješen. Nakon toga nije moguće provjeriti da li su zaista napustili zemlju. Odugovlačenje donošenja odluke o zahtjevu je pogrešno jer tražioci azila stiču dojam da se isplati podnijeti zahtjev. Zbog toga se prave izbjeglice stavljaju u drugi plan“, piše „Neue Zürcher Zeitung“.

Sporni zakon o negiranju genocida nad Jermenima

Francuski Senat je usvojio zakon u kojem se predviđa kazna za one koji osporavaju genocid nad Jermenima. Ovo je tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

Masovna grobnica sa tijelima ubijenih Jermena

Masovna grobnica sa tijelima ubijenih Jermena

„Može se kritikovati momenat kada je donesen zakon s obzirom na predstojeće izbore, ali ne i njegov sadržaj", piše komentator lista „Landeszeitung“ i nastavlja: „Onaj ko negira genocid treba biti kažnjen. Turski premijer Erdogan je prešao granicu dobrog ukusa. On je zakon o genocidu označio kao 'Masakr nad slobodom mišljenja'. Upućujući kritike Erdogan nije pomenuo da se i njegovi sunarodnjaci, koji maskar nad Jermenima nazivaju genocidom, moraju suočiti sa sudskim postupkom. Erdogan je također prećutao da je 1919. godine Veliki vezir Osmanlijskog carstva priznao genocid nad Jermenima“, podsjeća komentator lista „Landeszeitung“.

Novinar lista „Tageszeitung“ se pita: „Kome koristi odluka francuskog Senata? „Istini? Onaj ko to kaže je politički naivan , ali je prije svega dvoličan. Tri mjeseca prije izbora Zakon prije svega ide na ruku gospodinu Sarkozyju. Jermenski ministar vanjskih poslova je euforično rekao da Jermenima nisu potrebne lijepe riječi iz Pariza već razumijevanje sa Turcima. Međutim, sa francuskim zakonom je to postalo još dalje“, piše komentator lista „Tageszeitung“.

„Usvajanje Zakona o genocidu u Francuskoj neposredno pred predsjedničke izbore se u jednu ruku može tumačiti i kao jeftina kupovina glasova, jer je oko 500.000 Francuza jermenskog porijekla važna grupa birača“, piše list „Neue Osnabrücker Zeitung“ i nastavlja: „ S druge strane, gnjevna reakcija turske vlade je licemjerna. Sve opravdane kritike za francuski populizam ne mijenjaju činjenicu da je Turska između 1915. i 1917. godine nad Jermenima izvršila gnusna djela. Problem je što pojedine države poput Francuske to nazivaju genocid, dok druge, poput Njemačke i SAD to ne nazivaju tim imenom. Da li se radi o genocidu po direktivi države ili ne, teško je pitanje, ali je činjenica da je masakr počinjen. Francuski zakon nije skandalozan, nego je skandalozan samouvjereni stav Turske“, piše „Neue Osnabrücker Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica Jasmina Rose

Preporuka redakcije