1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zid polako nestaje, razlike ostaju

3. oktobar je „formalno važan datum, ali ipak oslobođen velikih osjećanja“, komentariše njemačka štampa. „Velikog slavlja neće biti, jer osjećaj zajedništva među Nijemcima, može da obezbijedi jedino fudbal.“

„Da se nenasiljem može postići mnogo, za Njemačku je nakon višedecenijskog militarizma, sve do 1945. godine, bilo jedno sasvim novo iskustvo. Ono je uticalo na dalje oblikovanje zemlje i ponudilo odgovor na pitanje, zašto je politika suzdržana od vojnih operacija ispravna. Prioritet dijaloga u rješavanju krize u Ukrajini, koja je postala nepodnošljiva, ima veliku šansu. Savezna Republika Njemačka u toj krizi sebe vidi kao posrednika. To ima čime i da ilustruje. Prije svega time, koliko je ujedinjenje promijenilo zemlju“, navodi se u komentaru lista Nirnberger nahrihten, povodom obilježavanja 3. oktobra, Dana ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke.

Pogledajte video 03:55

Berlinski zid priča priče

„Istok još uvijek zaostaje. Bilo da je riječ o zaradama građana, penzijama ili vlasništvu. Jaz između Zapada i Istoka se smanjio, ali nije nestao“, podsjeća Libeker nahrihten. „Ako ništa drugo, u glavama mlađih generacija, polako nestaje ‚Zid‘. Oni više i ne znaju šta taj izraz znači, kao ni šta je Štazi. Istok i Zapad su za današnju omladinu beznačajni pojmovi. Ako budemo imali sreće, možda ćemo se i mi tako osjećati, u ne tako dalekoj budućnosti. Posebno ako na tome budemo radili.“

„Da, imamo razloga za slavlje“, komentariše Tiringiše landescajtung (Vajmar) i dodaje: „Ali, trebalo bi da budemo svjesni, da u Njemačkoj i dan danas imamo regione, kojima je potrebna pomoć - a to se i dalje odnosi na Istok. Građani koji u tom dijelu zemlje žive, od našeg iskustva mogu da profitiraju. Ukoliko im zaista budemo pomogli, to će biti novi doprinos ujedinjenju, koje danas obilježavamo.“

„Zastavica na automobilima teško da će biti ili nekakva parada u crno-crveno-zlatnim bojama. Ni na televiziji neće biti mnogo priče o rezultatima ili rekordima“, piše Hanoveriše algemajne cajtung. „Danas, kada se i u Hanoveru bude obilježavalo 24. godine od ujedinjenja, osjećaj zajedništva nacije će vjerovatno izostati. Takvu atmosferu među Nijemcima može obezbjediti jedino fudbal. Razlog tome je krajnje jednostavan: 3. oktobar nije datum urezan u kolektivno pamćenje. Za razliku od 9. novembra 1989, kada su se otvorile granice. Ili recimo 1. jul 1990, dan kada je i u Njemačkoj Demokratskoj Republici uvedena njemačka marka. To je i na Istoku i na Zapadu shvaćeno kao preokret, nešto što nagovještava promjene na bolje. Zbog toga 3. oktobar djeluje kao Dan za notare: formalno veoma važan, ali oslobođen od velikih osjećanja.“

„Dok u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj preovladava mišljenje da su građani i država povezani, na Istoku je taj osjećaj ostao stran. Građani tamo i dalje pokušavaju da imaju što manje posla sa državom. Potreba za socijalnom odgovornošću, koja državu pokreće, na Istoku nije prepoznata“, analizira list Velt. „Međutim, tamo gdje građani ne žele da budu država, opada i interesovanje države za građane. Oni je ignorišu, u nekim slučajevima i preziru. U takvim okolnostima, ni osjećaj građanske odgovornosti na Zapadu, koji se sporo razvija, nema mnogo šanse.“

Centralna proslava se održava u Hanoveru

Centralna proslava se održava u Hanoveru

„9. novembra biće obilježena 25. godišnjica pada Berlinskog zida. Što znači da do dvije i po decenije od ujedinjenja, 3. oktobra 2015, građani Njemačke imaju još godinu dana da porazmisle, da se osvrnu na sve ono što se dešavalo i pogledaju u budućnost“, piše Vestfalen blat iz Bilefelda. „Zvanična statistika i dalje ukazuje na jasne razlike između Istoka i Zapada. Pored finansijskog aspekta, uključujući i razlike u broju nezaposlenih, građani na Istoku i glasaju drugačije. Predrasude u glavama starijih građana i dalje su prisutne. Narod koji živi u tih pet ‚novih‘ njemačkih pokrajina na istoku zemlje, građane na Zapadu očigledno smatra kao isuviše egoistočne. Jer izgleda da oni bolje znaju kako je bilo živjeti u DDR-u. Zbog toga neki od njih govore da na Istoku nije sve bilo loše. Na primjer poliklinike ili vrtići, kojih je bilo više nego na Zapadu, gdje crkvi i dan danas pripada mnogo više nego na istoku zemlje.“

Audio i video zapisi na tu temu