Zemlja ujedinjena, mladi podijeljeni? (I. dio)
29. septembar 2010
Matteo Brossette kasni skoro svako jutro. Kad ustane, brzo se istušira, popije gutljaj kave i u trenutku kad izlazi iz kuće u njegovoj školi zvoni zvono za početak nastave. "Imam sreću što živim samo 20 metara zračne linije od škole. Zbog toga mi do škole treba točno onoliko koliko treba profesoru da od zbornice stigne do razreda." Matteo ide u gimnaziju Sv. Irmgardis koja se nalazi u Bayenthalu, južnom dijelu grada Kölna. Ovdje žive pretežno pripadnici srednjeg sloja.
Za učenice i učenike je to povijest
Petra Linßen predaje povijest. Danas je tema novija njemačka povijest. Pita učenike tko je od njih posjetio Berlinski zid. "Pa to je učinila skoro polovica, možda čak njih dvije trećine", kaže ona. "Zid je na zapadnoj strani bio potpuno šaren. Možete li zamisliti kako je izgledao u istočnom dijelu?" Jedan učenik odgovara: "Tamo nije bilo ničega." Ne, s te strane zid nije mogao biti obojen, ali zašto, želi znati učiteljica. "Do zida se nije moglo ni doći", odgovara jedna učenica. Točno, jer grad su od zida dijelile bodljikave žice i kule stražarnice.
Današnjim tinejdžerima su DDR, pad Zida i ujedinjenje poznati samo iz filmova. Za njih je realna samo jedinstvena Njemačka: "Ne vjerujem da je u glavama mladih još uvijek zid. Pa ja sam odrasla u ujedinjenoj Njemačkoj." Ostali samo klimaju glavom.
Tako slični, pa ipak različiti...
Thomas Gensicke je sociolog na institutu TNS Infratest u Münchenu. On kaže da su mladi 20 godina nakon ujedinjenja homogena grupa, jer su i oni iz nekadašnje Zapadne Njemačke, ali i oni iz bivše Istočne Njemačke imali slične uvjete odrastanja i razvijanja. No, kada se bolje pogleda, razlika ipak postoji.Mladi na zapadu su financijski bolje stajali nego njihovi vršnjaci na istoku. Zbog toga mladi na istoku gledaju u budućnost s manje optimizma nego oni na zapadu. Thomasa Gensickea to uopće ne čudi: "Jer na istoku je stopa nezaposlenosti mladih duplo veća nego na zapadu." Matteo se ne mora brinuti o novcu, njegova obitelj je dobro situirana. Želi maturirati s peticom, studirati arhitekturu i poslije toga živjeti u inozemstvu, i to u Madridu, gradu svojih snova, gdje je stvarao čuveni arhitekta Antonio Gaudi.
Sve bilo je muzika...
Popodne je Matteu u posjeti Josephine, prijateljica koja živi u predgrađu Kölna. Njih dvoje skupa odlaze u preuređenu garažu, gdje Matteo ima laptop, mix-pult i ostalu DJ-opremu. U slobodno vrijeme pušta glazbu u noćnim klubovima u Kölnu i producira svoju muziku. Josephine je došla kako bi joj Matteo pustio neki svoj novi CD. U Matteovom životu se sve vrti oko glazbe.
I politika ga zanima, ali nije politički angažiran. Na nedavnom elektro-punk koncertu u Leipzigu je primijetio da su mladi iz bivše istočne Europe više politički angažirani. "Bilo je puno majica s natpisima poput "Ravom protiv desnice" ili "Vodite ljubav, a ne rat". Kod nas se takve majice nose samo na demonstracijama, a na istoku mladi stalno nose majice s političkim natpisima", kaže Matteo. Očito na istoku mladi javno iznose svoj politički stav. I Josephine je doživjela nešto poput toga. Mladi u jednom selu na otoku Usedom u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern su je šokirali. "Na Usedomu sam bila u jednom mjestu u kojem su svi slušali grupu Böhze Onkelz." Grupa, koja demantira da je ekstremno desna, na toj je sceni jako popularna. Josephine kaže: "Jako me to začudilo. Svi su nosili majice ekstremno desnih grupa."
Na istoku manje povjerenja u politiku
Ekstremni desničari su i na istoku u manjini, kaže sociolog Gensicke. On je primijetio i da mladi na istoku nemaju toliko povjerenja u politiku, gospodarstvo i društvo SR Njemačke kao mladi na zapadu zemlje. Uzrok tome je da im roditelji, škole i mediji prenose stav koji jasno prihvaća sistem savezne države.
Pa ipak, Josephine smatra da bi mogla živjeti na istoku, ali samo u većem gradu. Drugi mladi na zapadu ne misle tako. Većina smatra da na zapadu imaju bolje mogućnosti pronalaženja posla. Isto to misle i mladi s istoka. Smatraju da ih na zapadu čeka bolja budućnost jer gospodarski sustav Savezne Države tu bolje funkcionira.
Autor: Birgit Görtz / S.Đukić-Blatarić
Odgovorni urednik: Jasmina Rose