Zemičke za Europu iz BiH

Sve je na pekaru Mirsadu Zuydu široko: ramena, ruke, pa i stomak. Pet je sati ujutru, previše je rano, ali usprkos tome i njegov osmijeh je širok u trenutku kada pruža ruku reporteru DW-a u ogromnoj prostoriji pekare na rubovima Sarajeva. Svjež hljeb je na plavim trakama. Šef proizvodnje Zuyd je zadovoljan.

"Sve se odvija zaista dobro - prije svega tokom ramazana su ljudi kupovali naše proizvode kao ludi." Posljednje tri godine pekara je svoj obrt povećala za skoro trećinu - na skoro 40 miliona eura, kaže on u razgovoru za DW. "Radujem se prije svega zbog naših uposlenika. Mnogi od njih su sretni da uopće imaju posao", kaže Mirsad.

Mirsadov poslodavac, pekara Klas, predstavlja jednu od rijetkih uspješnih priča u BiH. Šef Fondacije Konrad Adenauer u BiH, Karsten Duemmel, poznaje dobro komplicirane okvirne uvjete za razvoj biznisa u zemlji. On se u DDR-u, kao borac za građansko pravo, suprotstavljao nepostojanju pravne države, u Africi je godinama radio u okruženju korumpiranih sistema. Iz njegovog ugla gledano u BiH je potrebno slijediti vrlo određen obrazac kako bi neki poduzetnik ostvario uspjeh: "Većina ljudi, koji su ovdje ekonomski uspješni, bili su godinama u inozemstvu i tamo su se mogli kreativno ostvariti. Oni dolaze natrag i uspijevaju se probiti zahvaljujući 'laktanju' i velikim idejama. No to nije navika ljudi ovdje."

"Netransparentnost na tržištu"

Jedan, koji utjelovljuje ovu poduzetničku prodornost, ali i stalnu borbu sa okoštalim političkim strukturama je Rusmir Hrvić. On je rukovoditelj AS-grupe, poduzeća koje u BiH zapošljava više od 3000 ljudi. Proizvodna paleta ovog preduzeća se proteže od životnih namirnica do tekstila. Unatoč mladalačkom nastupu on izgleda umorno. Obučen je u odijelo skrojeno po njegovoj mjeri i to upravo u ovom preduzeću. Govori ono što brojni poslodavci misle: "Najveću poteškoću vidim u zakonskoj regulativi. Tu se mora učiniti mnogo više", kaže on. On se žali na sljedeće: "Nema transparentnosti u BiH." Prije svega kada je riječ o izvozu u EU "naši političari prespavaju prilike jednu za drugom da bh. zakone prilagode normama EU".

Čini se da mješavina korupcije i nepotizma paralizira mnoge u zemlji. To potvdrđuje i Charlotte Hermelink, rukovoditeljica Goethe Instituta u Sarajevu. "Moje zapažanje je da političari rade za sebe, svoje prijatelje, svoje rođake, svoje poznanike i za pripadnike svog naroda: To važi za Bošnjake, Hrvate ili Srbe u podjednakoj mjeri", kaže ona u razgovoru za DW. "Jednostavno ne postoji izraz za ono što se u Njemačkoj podrazumijeva pod pojmom "opće dobro", na koje su političari obavezni i to potpuno neovisno od stranačke pripadnosti."

Politika i privreda: Jedni protiv drugih

Statistika potvdrđuje ono što Hermelink kaže. Transparency International je smjestio BiH na 76 mjesto u aktuelnom indexu za borbu protiv korupcije. Zemlja se dakle nalazi iza Jamajke ili El Salvadora. Karsten Duemmel smatra da postoji jasna linija fornta između ekonomije i politike. Jedni protiv drugih umjesto skupa, čini se da je ovo njihov moto. "Kada se sastanem ovdje sa šefovima firmi, svejedno iz kojeg područja, onda oni imaju jednu rečenicu za mene: 'Držite politiku dalje od nas, da možemo raditi.' To zapravo već kaže sve."

Natrag u praskozorje, natrag u veliku pekaru Klasa, gdje Mirsad Zuyd blago sliježe ramenima. Njemu su poznati brojevi, poznati su mu i odnosi. On je s tim odrastao, to određuje njegov dan. Pa ipak ili možda upravo zbog toga on ne dozvoljava da mu to pokvari njegovu dobru volju. Uspješna Klasova priča za njega se nastavlja.

"S jedne strane želimo više izvoziti. Europa je jedno tako veliko tržište, koje nam nudi tako mnogo šansi", kaže Mirsad. S druge strane on i njegove kolege žele svojom pričom poslati poruku i vlastitim sunarodnjacima. "Gledajte: Mi smo uspjeli, unatoč svim teškoćama u našoj zemlji." A ako smo mi uspjeli, kaže on na kraju, to znači da i u ostatku zemlje može biti uspješnih priča.

Nisu samo njegove široke podlaktice i njegov osmjeh ono što nas ovog jutra drži u uvjerenju da bi on mogao imati pravo.