1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zeleni tjedan i ne tako zeleni gosti

Zeleni tjedan u Berlinu je već tradicionalno i prilika da se građani zapitaju što to doista imaju na tanjurima. Ove godine su glavna tema antibiotici za životinje, ali problema ima još, pa su tako najavljeni i prosvjedi.

Poljoprivrednici su zadovoljni

Poljoprivrednici su zadovoljni

Njemački poljoprivrednici ovoga puta neće prosvjedovati. Uopće, raspoloženje među seljacima već dugo nije bilo tako dobro: prošla žetva je bila dobra, cijene mesa i poljoprivrednih proizvoda polako rastu pa se tako čini i da je - barem privremeno - zaustavljen trend odumiranja seoskih domaćinstava. Umjesto toga, zarađeno će se uložiti u novu proizvodnju - u prvom polugodištu će to biti oko 5,5 milijardi eura. To je doduše za 1,7 milijardi manje nego prošle godine pa se tako neće graditi toliko štala i pogona. Ali kad je riječ o strojevima, poljoprivrednici i dalje kupuju.

"Povelja" za hranu

Kupac treba sam odlučiti, meso kakve životinje želi kupiti

Kupac treba sam odlučiti, meso kakve životinje želi kupiti

Prigoda da vide što ima novog i što se može napraviti je već tradicionalno Zeleni tjedan u Berlinu koji počinje ovog petka (20.1.). No zbog nedavnog skandala s masovnim korištenjem antibiotika u uzgoju peradi, na ovoj manifestaciji će opet biti riječi i o industrijskoj proizvodnji hrane i masovnom uzgoju životinja. Njemačka ministrica za poljoprivredu Ilse Aigner priprema takozvanu "Povelju za poljoprivredu i potrošače" u kojoj želi predstaviti kamo Njemačka teži u doglednoj budućnosti. Po toj povelji zapravo bi se potrošačima trebalo prepustiti da odluče što žele, ali bi im se zato trebale dati informacije o držanju i načinu uzgoja životinja čije meso kupuju.

"Transparentnost mijenja navike kupnje pa tako i načine proizvodnje hrane", smatra ministrica. Osim toga, tu je i skrb o životinjama koje koristimo. Njemačka vlada utoliko mijenja i zakon o zaštiti životinja pa se uvodi i zabrana "uzgoja životinja uz primjenu mučenja" (Qualzucht). Što će to točno značiti, ostaje da se još vidi, ali ministrica smatra kako će biti nužno promijeniti mnogo toga u štalama i peradarnicima kako bi životinjama bila omogućena barem donekle podnošljiva egzistencija.

"Sve je to samo kozmetika"

Mnogim zaštitnicima životinja i okoliša ova inicijativa nije niti izdaleka dovoljna. Svakako je ispravno da Njemačka uvede više reda u prostore gdje se drže životinje, konačno uzgoj životinja predstavlja 45% od ukupnog prihoda u poljoprivredi. Ali već i na kategorizaciji jaja (od "držanja u kavezu" - pa do "slobodnog držanja") se nerijetko svodilo tek na nekoliko četvornih centimetara više ili manje za pojedinu životinju, bez da se promijenio temeljni odnos prema masovnom držanju i industrijskoj proizvodnji hrane.

Ministrica Aigner se zalaže za veću informisanost potrošača

Ministrica Aigner se zalaže za veću informisanost potrošača

Zato je više od dvadeset udruga najavilo prosvjede u Berlinu ove subote (21.1.), tražeći "seoska domaćinstva umjesto agrarne industrije". Oni podsjećaju kako, kod masovnog uzgoja peradi, nije samo problem obilata uporaba antibiotika (oni se koriste kod 97% purica i 96% pilića uzgojenih u ovoj zemlji), nego i izvoz mesa iz Njemačke u druge zemlje.

To je doista golem problem, jer se potrošačima u Europi uglavnom nudi samo najbolje meso: prsa od peradi, fileti od svinja (Zagrepčani bi rekli "lungenbraten") i goveda... Ostatak se prodaje praktično u bescjenje i izvozi u manje razvijene zemlje. To pak znači da poljoprivrednici u Africi nemaju šansi uzgajati perad jer nikad ne mogu proizvoditi jeftinije od mesa koje dolazi iz Europe.

Hubert Weiger, predsjednik Udruge za okoliš Njemačke (BUND) povrh toga smatra licemjernim da ministrica govori o nekakvoj "odgovornosti prema živim bićima" kad je realnost čista utrka za profitom. Rezultat te pohlepe onda i jesu "pustinje kukuruza, monokulture soje i plantaže palminog ulja" koje nepovratno mijenjaju krajolik i mnogovrsnost života u našem okolišu. Zato i traže povratak poljoprivrednim dobrima - ili barem prekid dobrih i tijesnih odnosa političara s predstavnicima industrije hrane. Jer, upravo su ti predstavnici industrije redovito uspijevali od političara dobiti ono što žele - a ne potrošači.

Autor: Anđelko Šubić (dpa, reuters)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić