1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zelena sedmica

U Berlinu se ovih dana odrzava medjunarodni sajam poljoprivrede, prehrambenih proizvoda i vrtlarstva pod nazivom “Zelena sedmica”. Preko 1600 izlagaca iz 55 zemalja predstavlja svoje proizvode na jubilarnom 70. sajmu koji se u njemackom glavnom gradu sa prekidima odrzava jos od 1926 godine.

default

Vasarska atmosfera, sarenilo, opojni mirisi jela i pica, preglasna muzika, hostese u sarolikim narodnim nosnjama i trgovci koji na sav glas pokusavaju privuci paznju posjetilaca. Prvi utisci nakon ulaska hale berlinskog sajmista. Mnogi izlagaci svoje nastape podrzavaju amaterskim muzickim numerama koje su ponekad vrhunac kica i komercijalne zloupotrebe folklorne tradicije.

Na hrvatskom standu u hali broj osam vlada osjetno mirnija atmosfera. Pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, sumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatsku na ovom sajmu predstavljaju brojne kompanije medju kojima su Badel, Kutjevacki podrum, Apimel i Feravino. Na otvorenju sajma prisustvovala je sluzbena delagacija Republike Hrvatske predvodjena ministrom Petrom Cobankovicem. U petak se Cobankovic sastao Renate Künast, njemackim ministricom za poljoprivredu i zastitu potrosaca. Hrvatske drzavne institucije su ocito shvatile znacaj ovog sajma i zato vec tri godine finansiraju troskove nastupa na Zelenoj sedmici. Na malom ali moderno uredjenom standu su vina u prvom planu. Ali, priliku da se predstavi dobila je i firma Zigante Tartufi koja se bavi preradom i izvozom skupocjenih bjelih tartufa, koji u otkupu na veliko kostaju oko 1200 eura po kilogramu. Predstavnica firme Sanja Djekic objasnjava ugdje se mogu naci ove skupocjene gljive.

"Tartuf se nalazi samo u Istri u cijeloj Hrvatskoj i Istra proizvodi trecinu svjetskog tartufa, tj. U Istri se nalazi trecina svjetskog tartufa.

Slovenski poljoprivrednici i prehrambeni proizvodjaci svoje umijece predstavljaju na lijepo uredjenom standu u alpskom stilu. U jednom dijelu izlozbenog prostora nalazi se kompletna kuhinja, tako da posjeticoi mogu upoznati i kulinarske raznolikosti ove zemlje. Za sankom se toce brojna vina, dvije vrste laskog piva, prirodni sok od borovnice i prava slovenska sljivovica.

Tomaz Srsen, direktor i vlasnik marketinske agencije Srsen & Srsen objasnjava princip zajednickog nastupa Ministarstva poljoprivrede Republiek Slovenije i privatnih kompanija.

"Bazicni troskovi su od ministarstva, oni zakupe prostor i finansiraju izgradnju ovog standa. A sve ostalo treba moja firma da uradi, i to da uradi s profitom, i ako netko iz Njemacke zeli da se uvozi Radenska ili Cockta ili Zlatorog, ja ih povezem i dobijem od toga neku proviziju i onda oni tamo dalje rade."

Ovaj princip se vec pokazao ispravnim jer su Slovenci sklopili nekoliko ugovora o izvozu vina u Njemacku. Srsen smatra da je za uspjeh potrebna dobra organizacija ali i upornost:

"Tu smo vec petu godinu, prvu godinu nismo uradili nista, drugu godinu smo uspostavili neke kontakte, tek je trece godine nesto nastalo. Ja sada mogu svakome reci i svim mojim prijateljima iz bivse nam Juge da treba ustrajati. Ako nije prve, ako nije druge godine bice sigurno trece ili cetvrte. Ali treba ustrajati!"

Tomaz Srsen je naravno obisao standove bivsih jugoslovenskih republika.

"Ja sam isao tamo kod nasih prijatelja Srba. Ali meni se cinilo malo smjesno jer im je glavni sponzor oni koji rade male metlice. Sta ce s tim metlicama u Njemackoj!? To je malo smjesno."

I zaista, prvo što padne u oči na standu izlagaca iz Srbije su metle u raraznim varijacijama: velike, male, na štapu, jednobojne ili šarene. Naime jedan proizvođač metli je sponzora štande. Stolovi, pice, velika zastava okačena na dugoj letvi iznad štanda i naravno muzika uzivo.

Glavni razlog za ovakav skroman nastup je cinjenica da drzavne institucije nisu ucestvovale u organizaciji objasnjava nam Branko Radulovic. On je uz pomoc nekoliko firmi iz Srbije i Berlina zakupio ovaj stand.

"Ja sam cak pisao i predsjedniku, i svima da nam pomognu u ovom, vidite kako smo ovo napravili kako smo znali i umeli ali se nadam da ce sljedece godine biti mnogo bolje."

Nadati se u bolje sutra! To vazi i za poljoprivrednike i proizvodjace hrane iz Bosne i Hercegovien i Makedonije. Naime na ovogodisnje sajmu iz ove dvije zemlje nije bilo nijednog predstavnika.