1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Zelena ekonomija" za bolju i čišću budućnost

„Zelena ekonomija“ u BiH je u početnoj fazi razvoja, ocjena je predstavnika njemačke fondacije Heinrich Böll koja je u Visokom organizovala sajam privrede. Na sajmu su predstavljeni proizvodi iz „Zelene ekonomije“.

Zadruga BIOS iz Visokog kod Sarajeva, u avanturu proizvodnje organskog voća i povrća, kao i ekoloških plastenika, repromaterijala i sistema za navodnjavanje upustila se 2004. godine, a danas okuplja oko 380 manjih zadruga.

Poslovanjem su, kako za Deutsche Welle kaže Dženana Bučuk, koja je Zadrugu BIOS predstavljala na Sajmu Zelene ekonomije u Visokom, zadovoljni. "Interes za organsku hranu je jako velik, pogotovo kad je u pitanju hrana za malu djecu, ali i hrana općenito”. BIOS, dodaje, svoju robu lako i brzo plasira, jer kupaca uvijek ima. "Uglavnom imamo svoje standardne kupce, koji se svake godine ponovo vraćaju. Svake godine iznova nas zovu, jer su se prethodne godine uvjerili da su naši proizvodi, organski uzgojeno voće i povrće, jako kvalitetni”, kaže Bučuk. Dodaje kako su optimistični, jer "kad je nešto kvalitetno, svi se ponovo vraćaju”.

Takav optimizam pokušavaju podijeliti i općina Visoko i njemačka Fondacija Heinrich Böll, u kojem šansu za bolje stanje u BiH vide upravo u ‘zelenoj' ekonomiji.

BiH - zemlja potencijala

Organski proizvodi i zanati bosanskohercegovačkih izlagača predstavljeni su u Kulturnom centru Altindag

Organski proizvodi i zanati bosanskohercegovačkih izlagača predstavljeni su u Kulturnom centru Altindag

"Smatramo da je to jedan od većih razvojnih potencijala BiH, ali i same regije. U Njemačkoj industrijska proizvodnja i velike farme prelaze na male ekološki održive farme gdje se proizvodi organska hrana i tu vide svoju šansu za razvoj, tako prodaju i certificiraju svoje proizvode, što vi u BiH to već radite samo bez certifikata”, naglasio je Christian Sedat, zamjenik njemačke ambasadorice u BiH otvarajući Sajam ‘zelene' ekonomije u Visokom. Druga razvojna šansa, dodao je on, je ruralni turizam.

"Dobro bi bilo koristiti zelene potencijale zemlje i razvijati 'zelene' poslove, otvarati nova radna mjesta”, kaže za Deutsche Welle direktorica Heinrich Böll fondacije u BiH Marion Kraske. "Kako znamo, ovdje ima dosta problema - nezaposlenost je jako velika, mnogi se odlučuju napustiti zemlju, stoga bismo mi željeli pružiti neku motivaciju, dati neke ideje kako razviti 'zeleni' posao, kako iskoristiti okruženje - prelijepe krajolike BiH - za turizam, za organski uzgoj voća i povrća i za nove tehnologije”.

Kraske ipak konstatira da "država ne čini ništa” u tom pogledu. "Ljudi su stoga jako frustrirani i ja ih potpuno razumijem, jer ovdje zapravo ne postoji poslovno okruženje, zahvaljujući političarima”. Inicijativa ipak ima. Nekad je dovoljno otići van BiH samo kako bi se dobile neke ideje, motivacija da se krene u neki biznis.

Bosnien und Herzegowina Visoko - Green Busness Fair: Marion Kraske, Direktorin der Heinrich Böll Stiftung (DW/Z. Ljubas)

Direktorica fondacije Heinrich Böll u BiH Marion Kraske (na slici lijevo)

"Mislim da baš u tome mogu pomoći sajmovi, da okupe zajedno ljude sa istom idejom, da razviju nešto kao platformu za sve njih, za one koji razvijaju poslovnu strategiju i one koji već uspješno rade svoj posao, a ne čekati na političare da nešto riješe”, kaže Kraske.

EU tržište računa na organsku hranu iz BiH

Tvrdi da je EU tržište itekako spremno za organsku hranu iz BiH. Navodi primjer njemačkih trgovačkih lanaca, poput Aldi-ja ili Lidl-a, koji u svojoj ponudi sve više imaju organske proizvode, ali su deficitarni u njima I konstantno su u potrazi za novim dobavljačima, u čemu BiH proizvođači svakako imaju šansu. "Dakle, ukoliko povežemo bh. proizvođačko tržište sa potrošačkim tržištem EU, mislim da će biti velike koristi za obje strane”, kaže Kraske.

Sličnog mišljenja je načelnica Visokog, Amra Babić, Koja je vrata svoga grada širom otvorila za projekte ‘zelene' ekonomije. "Imamo potencijala. BiH je jedna lijepa zemlja i ono što je naša šansa jeste da zadržimo ljude na njihovim ognjištima, a to upravo možemo kroz ‘zelenu' ekonomiju, ruralni turizam i proizvodnju organske hrane”, smatra Babić. Vlasti su, dodaje, tu samo da kreiraju preduvjete, odnosno da naprave vezu s tržištem. "Tržište EU je zaista jedno veliko tržište koje može apsorbirati svu našu proizvodnju. Mi možda jesmo mali, kao zemlja i kao potencijal, ali ovdje nije ključan kvantitet, u ‘zelenoj' ekonomiji je ključan kvalitet”, kaže Babić i zaključuje: "Razvojne mogućnosti su tu. Do nas je kako ćemo ih iskoristiti”.

Načelnica Visokog Amra Babić

Načelnica Visokog Amra Babić

Firma Aida Commerce iz Sarajeva poslovne iskorake je već uveliko napravila. Premda postoji još od 1988. godine, prije nekoliko godina je registrirala i djelatnost prikupljanja opasnog hemijskog otpada. "BiH ima puno opasnog otpada, od rabljenih ulja, boja i lakova i kemikalija”, kaže za Deutsche Welle Fuad Kljajić, rukovoditelj sektora zbrinjavanja opasnog i neopasnog otpada Aida Commerce.

Polako, ali sigurno do uspjeha

Pojašnjava da najveći dio kemikalija dolazi iz industrije - "recimo galvanizacija, obrada metala, oni moraju da koriste određene kemikalije koje pomažu u njihovom procesu”. "Mi zbrinjavamo takav otpad, zbrinjavamo ga na ekološki način. Nešto što možemo obraditi, obrađujemo u našem krugu, a dio koji ne možemo obraditi izvozimo u zemlje EU, pretežno u Austriju ili Njemačku, na konačno spaljivanje”, kaže Kljajić.

U BiH posluju još četiri firme koje se bave prikupljanjem opasnog otpada, no Aida Commerce, prema riječima Fuada Kljajića, jedina je opremljena najsavremenijom opremom, poput cisterne sa pumpama za prikupljanje opasnog otpada ili TV autom, sa specijalnim kamerama za snimanje kanalizacionih sistema, sve prema europskim standardima. U procesu su nabavke i opreme za saniranje napuknutih cijevi bez iskopa, odnosno bez prokopavanja asfalta.

Fuad Kljajić, Midhat Pojata i Admir Hodžić na sajmu u Visokom

Fuad Kljajić, Midhat Pojata i Admir Hodžić na sajmu u Visokom

Premda se čini da je svjesnost o važnosti zaštite okoliša i razvoja ‘zelene' ekonomije još uvijek skromna, značajan napredak se ipak bilježi, a projekti se razvijaju. Tako Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle već više od 16 godina radi na promociji dobrih ideja u cilju podsticanja zaštite okoliša i stvaranja novih ‘zelenih' radnih mjesta.

"Napredak u posljednjih 16 godina je ogroman. Kada se pogledaju fotografije kako su BiH ili Tuzla, Tuzlanski kanton izgledali prije 15-16 godina, kada smo mi počeli s radom, ogromna je razlika”, kaže za Deutsce Welle Džemila Agić, direktorica Centra.

"Razlika se vidi i u idejama, inicijativama, projektima, prihvatanju, partnerstvu. U svemu je razlika, ali naša želja je da to ide brže i mi smo nezadovoljni, ali stvarno napretka ima i nekad smo mi pričali o novim tehnologijama, a danas smo partneri na svim projektima sa predstavnicima vlasti”, kaže Agić.

Motivacija i nada za bolje sutra

Direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić (na slici lijevo)

Direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić (na slici lijevo)

Centar za ekologiju i energiju trenutno je najjaktivniji u projektima energetske efikasnosti, kroz sufinanciranje projekata za bolju izolaciju stambenih objekata, kao i za popularizaciju upotrebe solarne energije, kako u domaćinstvima, tako I u manjim obrtima.

Agić priznaje da se nije lako boriti za poboljšanje stanja u Tuzli, jednom od najzagađenijih gradova na svijetu, ali pomaka ima. Pojašnjava: "Pokušavamo uvijek da kroz različite projekte prepoznamo problem i da radimo na njegovom rješavanju, ali ne samo pričajući o tom problemu, nego jednostavno dajući ideje, radeći pilot-projekte, pokazujući šta treba da uradimo da bi nam bilo bolje”.

Pomoći, u svakom slučaju ne nedostaje, a Marion Kraske iz Heinrich Böll fondacije, kaže kako će fondacija nastaviti pomagati ‘zelene' projekte, projekte usmjerene na očuvanje okoliša. "Željeli bismo ljudima ovdje pružiti motivaciju, neku nadu, jer ljudi napuštaju ovu zemlju. Ono što smo zapazili je da je bitno okupljati ljude, a naša fondacija može pomoći u tome”, zaključuje Kraske.