1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zdrav razum nalaže oprez

Teroristički napadi na New York i Washington promijenili su tokove historije, a BiH svrstali u redove antiterorističke koalicije. Ova zemlja danas protiv terorizma ratuje na dva fronta, domaćem i međunarodnom.

default

Posljedice terorizma kao oblika političkog nasilja nisu uvijek predvidive. "Šta god da je bio primarni cilj terorista koji su se 11. septembra 2001. godine otetim avionima punim putnika zabili u tornjeve Svjetskog trgovinskog centra i Pentagona, niko od njih nije ni pomislio da će kao posljedica tog napada nekoliko godina kasnije pripadnici Oružanih snaga BiH biti raspoređeni u misijama u Iraku i Afganistanu te da će hiljade građana BiH kao civili raditi u američkim vojnim bazama u tim zemljama", kaže dr. Vlado Azinović profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i autor knjige "Al-Qaida u BiH, mit ili stvarna opasnost".

9/11 Esad Hecimovic

Esad Hećimović

U BiH se nakon terorističkih napada na New York i Washington preispitala i nedavna ratna prošlost, te uloga mudžahedina koji su se borili u redovima Armije Republike BiH. U razgovoru za Deutsche Welle novinar sarajevskog dnevnog lista "Oslobođenje" i autor knjige "Garibi: mudžahedini u BiH 1992-1999" Esad Hećimović podsjeća na seriju poslijeratnih napada u centralnoj Bosni. "U drugoj polovini devedestih godina ti su napadi bili upereni protiv hrvatskih ciljeva, izbjeglica ili policajaca te katoličkih objekata, a tužitelji su ih okvalificirali kao terorističke. Stvari su se promijenile kada je 1999. godine pod američkim uticajem ratni komandant odreda El Mudžahedin napustio BiH i otišao u inostranstvo", kaže Hećimović.

Hećimović kaže da od 1999. godine u BiH nije bilo terorizma sve do pojave nekih novih islamskih grupa i napada na policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. "Mnoge islamske grupe u BiH jasno su osudile taj napad. U BiH smo imali i unutrašnju dinamiku sukoba, rasprava između različitih islamskih grupa. Taj proces je radikalne elemente sveo na veoma male grupe ljudi. Zato je danas u BiH mali broj 'islamskih aktivista' koji uopće opravdavaju terorizam kao sredstvo za postizanje cilja. To je olakšalo i napore državnih agencija zaduženih za identificiranje takvih grupa i pojedinaca", ističe Hećimović.

Šta se promijenilo?

Politički predstavnici u BiH danas znaju da je terorizam kao globalna opasnost prijetnja interesima i sigurnosti svih u ovoj zemlji. "Nakon 11.9., u BiH je učinjen sinhronizirani napor domaćih institucija i međunarodne zajednice (SAD, EU), na izgradnji državnih institucija koje bi efektivno odgovorile na prijetnju terorizma, tako da ova zemlja danas ima mehanizme za suzbijanje sigurnosnih prijetnji, uključujući terorizam. To je najznačajnija promjena do koje je došlo nakon terorističkih napada na New York i Washington, a daljnja izgradnja i jačanje tih institucija u interesu je svih u BiH i regiji", naglašava Hećimović.

"Prema procjenama domaćih i stranih sigurnosnih struktura, BiH danas ni na koji način ne predstavlja veću prijetnju po pitanju terorizma od bilo koje druge evropske zemlje, a svi parametri ukazuju na to da je ta prijetnja još i manja", kaže za Deutsche Welle dr. Vlado Azinović. Strategije, taktike i operativne radnje za suzbijanje teroizma u BiH prilagođene su upravo takvim sigurnosnim procjenama. "To naravno ne znači da u BiH neće nikada biti terorističkih napada. Koliko god da je opasnost minimalna, zdrav razum nalaže oprez. Ko, kada i zašto postaje terorista pitanja su na koja još uvijek nema univerzalnog i sveobuhvatnog odgovora koji bi bio jednako primjenjiv na sve slučajeve", kaže Azinović.

9/11 Autor Vlado Azinovic

Vlado Azinović

11.9. je obilježio živote i nas u BiH do te mjere da se još uvijek sjećamo gdje smo bili u trenutku kada smo čuli da su avioni udarili u tornjeve. Već tog trenutka, a i kasnije, dobar dio nas bio je spreman odreći se dijela vlastite slobode i ljudskih prava u zamjenu za sigurnost", kaže Azinović. No, nije sve ostalo na dobrovoljnoj predaji prava. "Neki događaji nakon 11.9. potvrđuju da su ta prava uzimana i silom, uz kršenje zakona. Amerika je reagirala u šoku i strahu što nije najsretnije stanje za donošenje mudrih odluka. Invazija Iraka, Abu Graib, Gvantanamo, otmice i zatvaranja bez sudskog naloga, mučenja, potvrda su te ocjene", kaže Azinović.

Antiterorizam i ljudska prava

Sa stanovišta ljudskih prava, u antiterorističkoj borbi u BiH nakon 11.9. također je bilo nekoliko spornih slučajeva, o čemu se i danas polemiše. Ova zemlja našla se u poziciji kakvoj nisu odoljele ni puno moćnije države, da bira između prijateljstva sa Sjedinjenim Američkim Državama i ljudskih prava pojedinaca. "BiH je izabrala je prijateljstvo s Amerikom, a ljudska prava, životi tih osoba i njihovih porodica postali su direktna žrtva takvog izbora", kaže Azinović podsjećajući na slučaj izručenja pripadnika tzv. Alžirske grupe Washingtonu.

9/11 New York / One World Trade Center / Baustelle

Mjesto na kome su nekada stajala dva tonja Svjetskog trgovinskog centra

Slučaj Alžirske grupe bio je predmet političkih sukoba u BiH, ali je poslužio i za preispitivanje odnosa državnih organa prema ljudskim pravima. "Da bi se efektivno štitila ljudska prava pojedinaca, potrebno je otkloniti i prijetnje koje mogu postojati za druge grupe ljudi. U slučaju Alžirske grupe postojale su sumnje da bi i u Sarajevu mogli biti izvršeni teroristički napadi. Istražni organi BiH nisu mogli dokazati takvu prijetnju, ali su američke vlasti odlučile da nastave svoju istragu. Epilog ovog slučaja je poznat", kaže Esad Hećimović.

Nakon 11.9., priča o terorizmu često je zloupotrebljavana u političke svrhe u BiH i regiji. Pojedini (samozvani) eksperti za terorizam postavljali su teze o tzv. bijeloj Al Qaidi, spavačima, BiH kao odskočnoj dasci za terorističke napade u Evropi, a objavljivani su i razni spiskovi "terorista". "Takve ocjene treba posmatrati u svjetlu jedne važne činjenice. Riječi terorizam i terorista imaju ugrađeno negativno značenje. Ako svog političkog neprijatelja uspijete etiketirati kao teroristu, automatski delegitimitirate njegov politički cilj", kaže dr. Azinović, ističući da takvo predimenzioniranje opasnosti od terorizma u BiH nije slučajno i da ima isključivo politički cilj.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić

 

Preporuka redakcije