1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zbogom recesijo?

Njemački bruto nacionalni proizvod porastao je za 0,3 odsto. Nije mnogo, ali je to prvi rast nakon stalnog pada u posljednja četiri kvartala zbog posljedica svjetske privredne krize. Je li najgori udar recesije prošao?

default

Po prvi put u posljednja četiri kvartala ohrabrujuće prognoze

Da li je krizi u Njemačkoj došao kraj? Stručnjaci upozoravaju na prijevremeno donošenje zaključaka. Njemački privrednici ne pamte, kažu, teža vremena. Čini se, međutim, da lagano izlaze iz krize. Ovu tezu potvrđuje i Axel Heitmann, šef automobilskog preduzeća za proizvodnju klinastog remenja. “Nakon drastičnog pada potražnje u proteklim kvartalima, sada možemo ponovo da povećamo proizvodnju. Primjećujemo oživljavanje potražnje za našim proizvodima, koja dolazi iz azijatskih zemalja, prije svega iz Kine.” Da njemački privrednici recesiju ostavljaju lagano iza sebe, tvrdi i glavni ekonomista njemačke komercijalne banke, Joerg Kraemer. Objašnjava: “Potražnja za investicijskim dobrima je opala nakon šoka i brige za finansijsku bezbjednost. Njemačka se upravo na to koncentrisala i zato će sada kada se svjetsko tržište pomalo oporavlja i kada se lagano vraća potražnja za investicijskim dobrim, Njemačka od toga, naravno, najviše i da profitira.” Talas otkaza tek slijedi
Deutschland Konjunktur Symbolbild Baukran

Porasle investicije u građevinskoj branši

Njemačka privreda u vremenima besparice održana je prije svega zahvaljujući rastu investicija u građevinarstvu i neumornom konzumu građana. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela da zadrži broj nezaposlenih ispod 4 miliona. Time je omogućila da građani i dalje bez dubljeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u kasama njemačkih trgovina. Peter Bofinger, član Stručnog privrednog savjeta, poručuje, međutim, da opasnost od otkaza nije prošla i da krizi još nije kraj. “Zaustavljanje privrednog pada ne bismo trebali da poistovjećujemo sa početkom privrednog rasta. Tu sam veoma skeptičan. Moramo računati s tim da će radnici koji zbog krize rade samo pola radnog vremena kad-tad ostati bez posla, pa će i broj nezaposlenih preći četiri miliona.” Najgori privredni bilans bilježe istočne zemlje EU

Symbolbild Abschwung Rezession Börsenkurve Mann

Hoće li poduzetnici isplivati iz krize?

Svjetska kriza se toliko odrazila na njemačku privredu, da ni snažan rast u naredna dva kvartala neće pomoći preduzetnicima da potpuno isplivaju iz krize i omoguće stopostotnu zaposlenost radnika, tvrde ekonomisti. Rast nacionalnog proizvoda uz Njemačku, zabilježila je i Francuska. Negativan trend nastavljen je u Velikoj Britaniji, Italiji i Holandiji. Najlošija privredna situacija je u istočnim zemljama Evropske unije, gdje su Letonija i Mađarska samo knap izbjegle državni bankrot.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Jasmina Rose

Preporuka redakcije