1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Zbog Ukrajine pati Sirija

Zbog tenzija nastalih krizom oko Ukrajine nestaju i šanse za mir u Siriji. Stanovništvo u toj ratnoj zemlji i dalje trpi i plaća cijenu za pat situaciju između Rusije i Zapada.

Uprkos rastućoj irelevantnosti, sirijski Nacionalni savjet je i dalje aktivan. Prije nekoliko dana sirijski opozicioni savez opet se sastao u hotelu u Istanbulu. Više od hiljadu kilometara udaljeno od Damaska Nacionalni savjet je izabrao nove političke predstavnike i imenovao ministre zdravlja, obrazovanja, kao i unutrašnjih poslova. Međutim, trenutno su šanse da će taj kabinet vladati Sirijom manje nego ikad.

Mirovna konferencija o Siriji u Ženevi - konferencijska dvorana

Mirovni pregovori u Ženevi nisu polučili nikakvih rezultata

Druga runda mirovnih pregovora u Ženevi završena je krajem februara – bez uspjeha. A zbog eskalacije u Ukrajini i širenja jaza između SAD i Rusije ne čini se da će se razgovori o Siriji nastaviti u doglednoj budućnosti.

Prvi prioritet: Krim

Kriza oko Krima ide na ruku sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu, dok je ona pobunjenicima zadala još jedan udarac. U libanskom listu As – Safir je jedan "izvor iz opozicije" kazao da su SAD ne samo zaustavile isporuke oružja pobunjenicima, već i odgodile "objavljivanje svoje politike prema Siriji, kako se ne bi povećale tenzije sa Rusijom".

Džonatan Ejal, direktor za međunarodne studije na britanskom kraljevskom United Services Institutu, smatra da se to uklapa u aktuelne prioritete Zapada. "SAD su odlučne da pitanje Sirije tretiraju odvojeno od krize u odnosima sa Rusijom", kaže on u intervjuu za DW. "Posljednja stvar koja je američkoj vladi sad potrebna je kritička analiza njene politike prema Siriji u medijima."

Marc Pierini

Mark Pierini

Drugim riječima: sirijski sukob, koji je života koštao najmanje 140.000 ljudi, pada u sjenku. To je cijena mira sa Rusijom, zemljom koja podržava Asada i protivi se stranoj intervenciji. Mark Pierini, bivši diplomata EU u Damasku i gostujući profesor na Carnegie Europe, think-tanku u Briselu, kaže: "Kriza na Krimu ima prednost, jer je propraćena - stvarnom ili samo percipiranom - prijetnjom ruske vojne intervencije u Ukrajini."

Drugi prioritet: držati Iran pod kontrolom

U pristupu Zapada odražava se stvarni strah da se svaka konfrontacija sa Rusijom može razviti u globalni sukob. "Postoji osjećaj da mi ne bismo trebali da zastupamo tvrde stavove koji mogu dovesti do novog Hladnog rata", kaže Džonatan Ejal. Drugim riječima: Zapad bi trebalo da Rusiji ostavi dovoljno manevarskog prostora kako bi, u slučaju nedoumice, mogla da odustane od prvobitnih namjera.

U toj krvavoj igri postoji još jedan važan aspekt: decenijama star spor oko iranskih nuklearnih ambicija. "Američka vlada je svjesna da kršenje dogovora između SAD i Rusije u vezi sa Sirijom komplikuje odnose sa Iranom“, kaže Ejal.

Neodlučnost Baraka Obame u Siriji znatno je starija od krimske krize. Predsjedniku SAD je izgledalo bilo laknulo kada je ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog ljeta Asada ubijedio da odustane od hemijskog oružja. Obama je time bio u stanju da izbjegne vojnu intervenciju u Siriji.

Ženevski razgovori su mrtvi

Ruska vlada takođe ima veliki interes da krizu u vezi sa Krimom ograniči na Evropu. Koliko god su tenzije možda negdje drugdje povećane, dogovor da se uništi Asadovo hemijsko oružje je ostao na snazi. Ali cijena te saradnje između Rusije i Zapada je bila da je najveći savez sirijske opozicije SNC gurnut u stranu.

Asad i Putin

Putin i dalje na Asadovoj strani

Zvanično, cilj američke vlade je još uvijek da smijeni Asadov režim i da vlast preuzme prelazna vlada uz učešće SNC. Ali, izgledi za to su trenutno ravni nuli.

I dok su mirovni razgovori u Ženevi na ledu, nasilje u Siriji se nastavlja: Asad bombarduje, ekstremističke islamske snage nastavljaju sa atentatima i egzekucijama. Borci Hezbolaha, koje finansira i Iran, nastavljaju da prodiru u zemlju. Postoji opasnost da se sukob proširi na Liban. "Ne vidim da bi u ovoj fazi razgovori u Ženevi imali bilo kakvog smisla ", kaže Pierini i dodaje "da ni Rusija nije zainteresovana".

Autori: Ben Najt / Dijana Roščić

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije