1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zbog trgovine nema ozbiljnijeg sukoba

Može li kinesko-japanski sukob prerasti u nešto opasnije? Teško, smatraju ekonomisti ukazujući na gospodarsku isprepletenost u regiji.

Uvođenjem zone zabrane leta iznad Istočnog kineskog mora Kina je dodatno zaoštrila sukob sa susjednim Japanom. Mnogi u inozemstvu govore čak o "tamnim ratnim oblacima" koji su se nadvili nad Japanom i Kinom. No u samoj regiji se najnovije zveckanje oružjem doživljava mnogo manje dramatično nego još prije godinu dana kada je izbio sukob u istom području oko nekoliko spornih otoka.

Japan Kriegsschiff Marine

Japanski ratni brodovi

Sukob se ne primjećuje na ulici

"Najnoviji potez Kine se ne daje na sva zvona ovdje u Japanu", kaže Detlef Rehn iz tokijskog ureda njemačke vanjskotrgovinske udruge GTal. Japansko gospodarstvo, kako nastavlja Rehn, doduše strahuje da bi najnovije povećanje napetosti moglo dovesti do pojedinih zastoja ali se oko toga ne dramatizira.

Japanska gospodarska udruga Keidanren je nedavno poslala jednu visoku delegaciju u Kinu kako bi se zajamčio nesmetan razvoj gospodarstva unatoč političkim napetostima. Christopher Balding iz HSBC-ove visoke škole za ekonomiju u kineskom Šencenu također smatra da zveckanje oružjem na visokoj razini ne ometa sklapanje poslova u svakodnevici. "Lanci japanskih suši restorana i Toyotine auto-kuće su punije nego ikada", primjećuje Balding. Ovo opažanje navodi ka činjenici da se kinesko-japanski gospodarski odnosi odvijaju uglavnom u jednom smjeru i da bi zaoštravanja sukoba škodilo isključivo Japanu kao velikom izvozniku u Kinu.

Inselstreit zwischen China und Japan

Neki strahuju da bi najnovije povećanje napetosti moglo ugroziti ekonomske odnode

Japan ne bi bio jedini gubitnik

No ovaj odnos, kako upozorava Rehn, nije tako jednostran. U Japanu je recimo trenutno (kao posljedica katastrofe u Fukušimi i odmaku od atomske energije) ogromna potražnja za foto električnim ćelijama gdje je Kina vodeća na svjetskom tržištu. S druge strane prekidom odnosa Kini bi bio onemogućen i protok i razmjena tehnoloških informacija od čega kinesko gospodarstvo još uvijek mnogo više profitira nego japansko. "Kinesko gospodarstvo bi pretrpjelo velike štete kada ove razmjene više ne bi bilo", kaže Rehn. Toyota, koja je pretrpjela velike gubitke nakon antijapanskih prosvjeda prošle godine, odavno je povratila staru snagu i u Kini zajedno s domaćim partnerima radi na daljnjem razvoju svoje globalno uspješne hibridne tehnologije. Da Japan ne bi bio jedini koji bi bio pogođen zahlađenjem odnosa pokazuje i činjenica da se japanski ulagači sve više povlače s kineskog tržišta i okreću novim rastućim odredištima u regiji poput Vijetnama ili čak Mijanmara gdje je radna snaga još povoljnija nego u Kini.

Tko je glavni u Aziji

Japansko-kineski odnosi ne utječu dakle samo na odnose ovih dviju zemalja nego i cjelokupne regije jugoistočne azije, tzv. ASEAN zemlje. S obzirom na to da su zemlje ASEAN-a nakon SAD-a i Europske unije najvažniji trgovinski partner Kine, to bi moglo utjecati na smanjenje kineskih tenzija naspram Japana. "Kini nije nimalo u interesu unijeti destabilizaciju u čitavu regiju jer time šteti vlastitim interesima", smatra američki stručnjak Balding. Stoga kako nastavlja ovaj ekonomist, Kina ipak ne ide tako daleko kako bi se to moglo naslućivati iz retorike nekih tvrdolinijaša. "Ostale azijske zemlje bi dobro promislile o svojoj suradnji s Kinom u slučaju da Kina svjesno udari na japanske gospodarske interese", kaže Balding. Kina više manje samo ispituje koliko daleko može ići u svom pozicioniranju kao glavna sila u tom dijelu svijeta ali je istodobno svjesna da ne smije pretjerati.

Autori: Hans Spross / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Zorica Ilić