Zašto je Slovenija u krizi?

Slovenija je naredni kandidat za pomoć iz Fonda za spas eura. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) smatra, međutim, da je bankrot moguće spriječiti. Slovenija je sposobna sama riješiti probleme, bez pomoći spolja, smatra predsejdnik EBRD-a Suma Chakrabarti. Važan korak u rješavanju problema bio bi povlačenje države i jačanje privatnog sektora, smatra šef Evropske banke za obnovu i razvoj. Zadatak ove banke je da zemljama istočne i jugoistočne Evrope i bivšeg SSSR-a olakša prelazak na tržišnu privredu. I generalni skeretar Organizacije za privrednu saradnju i razvoj Angel Gurria smatra da Slovenija ne mora neizostavno pod "zaštitni kišobran".

Upozorenje premijera Janše da Sloveniji prijeti bankrot je, po mišljenju posmatrača, sredstvo pritiska na opoziciju koja odbacuje vladine mjere štednje. Tzv. "dužnička kočnica" morala bi biti unijeta u Ustav a planirane su i reforme tržišta rada i penzionog sistema. Vlada mora imati dvotrećinsku većinu da bi usvojila sve te mjere i ne može je dobiti bez glasova opozicije. Janša je najavio izglasavanje povjerenja u parlamentu, ali je to morao odgoditi s obzirom na spor u vladajućoj koaliciji, sastavljenoj od pet stranaka. Kada je bio u opoziciji i sam Janša je važio kao kočničar reformi. Sada ih on kao premijer želi sprovesti ali ga ljevica u tome blokira", piše Spiegel online.

Slovenija poput Španije?

"Austrijski Die Presse se pita i daje odgovore zašto je Slovenija, koju sada porede sa prezaduženom Španijom, kao nekadašnja zemlja uzor dospjela u tešku krizu:

"U obje ove zemlje nije toliko problem zaduženje države koliko bankarski sektor. U protekle četiri godine u Sloveniji su se udvostručili dugovi na 48 procenata bruto-društvenog proizvoda. Oni su opet niži nego u ostatku Evrope. Problem je što je nakon učlanjenja u EU, došlo do građevinskog buma, izazvanog niskim kamatama. Banke su velikodušno dijelile kredite. Izbijanjem finansijske i ekonomske krize građevinski bum pokazao se kao mjehur od sapunice. Skoro sve velike slovenačke građevinske firme otišle su pod stečaj. Krajem 2011. je prijetila propast i nemogućnost isplate za preko 18 posto izdatih kredita. Ovaj procenat je u građevinskoj branši iznosio čak 50 posto."

"Razlog za ovakvu lakomislenost banaka treba potražiti u povezanosti privrede i države. Vodeće banke u Sloveniji, za razliku od drugih zemalja istočne Evrope, nisu privatizirane. Krediti se nisu uvijek davali po tržišnim principima, već pod političkim uticajem. Pored banaka, država je umiješana i u poslovanje velikih firmi i koncerna u Sloveniji. Pretpostavlja se da su za sanaciju zemlje neophodne dvije do pet milijardi eura. To nije puno u odnosu na Španiju, kojoj je potrebno 100 milijardi eura.

"Kamate za slovenačke državne obveznice na deset godina popele su se na 7 procenata i time dostigle vrijednost kamata kao u Španiji. Posuđivanje novca pod takvim uslovima je, po riječima premijera Janše, praktično nemoguće. Slovenački ministar finansija rekao je da bi Ljubljana mogla posuditi novac sa američkog tržišta u vrijednosti od 1,5 do dvije milijarde američkih dolara. No i američki investitori će tražiti visoke kamate. Propadne li ova transakcija, Slovenija će morati tražiti novac iz fonda za spas eura", zaključuje u svojoj analizi austrijski Die Presse.

Autor: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić