1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Završen Frankfurtski sajam knjiga

Mirovna nagrada za Saula Friedländera koji se u svojim dijelima bavio istraživanjem holokausta

default

Saul Friedländer

Izraelsko-američki istoričar Saul Friedländer rodjen u Pragu 1932. godine kao sin jedne jevrejske familije preživio je holokaust u jednom katoličkom internatu u Francuskoj. Danas 75-godišnji Friedländer cijeli radni dio svog života je posvetio istraživanju holokausta. Na završetku Frankfurtskog sajma knjiga Saul Friedländer je nagradjen mirovnom nagradom Njemačkih knjižara – najznačajnijom kulturnom nagradom u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Istorija zapravo počinje sjećanjem i ne sastoji se samo od podataka i činjenica. Ništa ne ukazuje tako upečatljivo na istoriju holokausta kao djela Saula Friedländera – posebno njegovo epohalno djelo pod naslovom "Treći Reich i Jevreji”. Tamo je on razložio jedan ”duboki model” istorije, rekao je pored ostalog germanista Wolfgang Frühwald u svom govoru prilikom dodjele nagrade istakavši da istorija dobija jednu dodatnu dimenziju ukoliko se sjećanja ljudi usidre.

Govor putem kojeg se Friedländer zahvalio za ovo priznanje je bio dirljivi primjer za to kako se predstavljaju tako duboko utisnute uspomene. On je naime čitao tekst iz pisama koja dokumentiraju istoriju njegove familije. Medju njima i pismo koje je njegova majka pisala jednoj Francuskinji 1942. godine sa molbom da se pobrine za njenog sina:

"Ako mi već moramo da nestanemo, veoma smo sretni da znamo da je naš dragi sin spašen. Djećak je veoma zbrinut kada je riječ o odjeći, vešu i cipelama, pored toga tu je i dovoljno novca za njega. Ja ću sve otaviti kod Vas ako bi ste mi kazali Da”.

Njegovi roditelji su ubijeni u Auschwitzu. Saul Friedländer se kao nijedan drugi istoričar posvetio uspomenama holokausta. Kako je u obrazloženju saopštilo Udruženje za dodjelu ove nagrade, on je ”ljudima izgorjelim u pepelu dopustio jauke i krike, ovjekovječio njihova imena i sjećanja”. Dobitnik ovogodišnje mirovne nagrade o tome kaže:

"Ako mi te krike pažljivo osluhnemo tada to nema nikakve veze sa ritualnim odavanjem počasti i mi sa komercijalnim prikazivanjem ne manipuliramo istorijom. Nas mnogo više pogadjaju ti individualni glasovi zbog bezazlenosti žrtava koje nisu ni slutile svoju sudbinu, dok su mnogi okolo njih znali ishod a nekada i sudjelovali u njegovom privodjenju".

To je zvučalo kao odgovor dobitniku mirovne nagrade Njemačkih knjižara 1998., Martinu Walseru. On je svojedobno na istom mjestu održao jedan veoma sporni govor protiv ritualizacije odavanja počasti.

No koliko je zapravo bez rituala, komercijalizacije i kiča potrebno podsjećanje na ono što Jevreji zovu ”Shoah”, odnosno holokaust – bilo je jasno i to na upečatljiv način u govoru Saula Friedländera. On je jedan od posljednjih svjedoka vremena koji tom dijelu istorije sa svojim sjećanjima daje neophodne duboke oštrine.