Zastoj na 'Balkanskoj ruti'

„Zbog toga što je Austrija najavila pooštravanje režima graničnih kontrola, na tzv. Balkanskoj ruti, između Grčke i Slovenije, prijeti da dođe do zastoja. Kako bi doskočile austrijskoj politici, Slovenija, Hrvatska i Srbija su najavile da će učiniti isto, onog trenutka kada austrijska odluka stupi na snagu“, piše Andreas Ernst u švajcarskom dnevniku Noje cirher cajtung (Neue Zuericher Zeitung-NZZ).

„Od srijede se propuštaju samo oni koji žele da podnesu zahtijev za azil u Njemačkoj ili Austriji. No, teško da se na taj način samnjuje broj izbjeglica, iako su se ova prava brzinom svjetlosti proširila među pogođenima. Makedeonija je u srijedu privremeno zatvorila granicu prema Grčkoj. To je učinjeno zbog toga što su Slovenija i Hrvatska imale problema sa smještajem i transportom izbjeglica. Prethodnih dana je makedonsku granicu prešlo između 1.500 i 2.300 izbjeglica. Nakon što je ta zemlja zatvorila granicu 700 njih je ostalo na ničijoj zemlji.

'Marš' preko Stare planine

U međuvremenu je prelaz ponovo otvoren. Prema izvještajima UNHCR-a na sjeveru te zemlje, na granicu ka Srbiji dnevno stiže i do 2.000 ljudi. I to uglavnom prvenstveno Sirijci, ali i Avganistanci i Iračani.

A niske temperature, koje tokom vedrih noći padaju i do minus 10 stepeni, dodatno iscrpljuju ljude. Broj onih sa bolestima respiratornog trakta je u porastu, a skoro svaki izbjeglica koji iz Bugarske u Srbiju dolazi preko snijegom pokrivene Stare planine ima promrzline. Posebnu brigu zadaju djeca kojih je među izbjeglicama više od jedne trećine. Humanitarnme organizacije javljaju kako mnoga imaju temperaturu i proliv.

Selekcija koja se vrši na makedonskoj granici - da samo Sirijci, Avganistanci i Iračani mogu da prođu dalje - dovela je do toga da Pakistanci, Iranci i Marokanci u Grčkoj dođu do lažnih papira. U saopštenju makedonskog ministarstva unutrašnjih poslova se kaže kako dnevno bilježe i do 280 takvih slučajeva“, piše NZZ.

Zemlje na 'Balkanskoj ruti' podnose ogroman teret

Norbert Mapes Nidik (Mappes-Niediek) u listu Velt (Die Welt) piše: „Ako Njemačka i Austrija zatvore granice onda bi to morale da učine i Slovenija, Hrvatska, Srbija i Makedonija. Inače će ove male balkanske zemlje, sve manje od Austrije, u roku od nekoliko dana biti preopterećene. Slovenija i Makedonija imaju po dva, Hrvatska četiri a Srbija sedam miliona stanovnika.

Prvi tzv. Domino efekat dogodio se u novembru prošle godine. Hrvatska, Srbija i Makeodnija su tako samo na glasine da će Slovenija ubuduće da pušta samo Sirijce, Avganistance i Iračane, učinile isto. Sa samo jednim danom zakašnjenja su balkanske države početkom januara slijedile njemačku odluku, da nijednog izbjeglicu koji pokušava da se domogne zapadne ili sjeverne Evrope ne puštaju u zemlju. (...)

Sve zemlje duž Balkanske rute podnose ogroman teret. Makedoniji je hitno potrebna pomoć da zaštiti svoje granice. Interpretatori u Beogradu i Zagrebu su to na brzinu protumačili kao 'plan' Berlina i Beča da od Grčke naprave 'hotpost' prostor za izbjeglice a za uzvrat da toj zemlji izađu u susret u pogledu ekonomske krize. Tako se zatvaranje makeodnske granice uklapa u tu sliku. No, vlada u Skoplju ćuti kao i obično. (...)

U Srbiji i Hrvatskoj je do juče sve bilo normalno i bez promjena. 'Izbjeglice us kao i inače prevožene vozovima do Slavonskog broda, gdje su registrovane i kao i obično nakon dva-tri sata takođe vozom prebačene u Dobovu u Sloveniji', kaže Jan Kapić iz UNHCR-a u Zagrebu. A u obje ove zemlje stanovništvo malo toga vidi od izbjegličke krize, jer ljudi se samo prevoze od granice do granice“, zaključuje Norbert mapes Nidik.