1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Zastoj na 'Balkanskoj ruti'

Najava da će Austrija zatvoriti granice, može da izazove domino efekat na 'Balkanskoj ruti'. No, to ne sprječava ljude da prelaze i preko snijegom i ledom okovanih planina kako bi spas pronašli na zapadu Evrope.

„Zbog toga što je Austrija najavila pooštravanje režima graničnih kontrola, na tzv. Balkanskoj ruti, između Grčke i Slovenije, prijeti da dođe do zastoja. Kako bi doskočile austrijskoj politici, Slovenija, Hrvatska i Srbija su najavile da će učiniti isto, onog trenutka kada austrijska odluka stupi na snagu“, piše Andreas Ernst u švajcarskom dnevniku Noje cirher cajtung (Neue Zuericher Zeitung-NZZ).

„Od srijede se propuštaju samo oni koji žele da podnesu zahtijev za azil u Njemačkoj ili Austriji. No, teško da se na taj način samnjuje broj izbjeglica, iako su se ova prava brzinom svjetlosti proširila među pogođenima. Makedeonija je u srijedu privremeno zatvorila granicu prema Grčkoj. To je učinjeno zbog toga što su Slovenija i Hrvatska imale problema sa smještajem i transportom izbjeglica. Prethodnih dana je makedonsku granicu prešlo između 1.500 i 2.300 izbjeglica. Nakon što je ta zemlja zatvorila granicu 700 njih je ostalo na ničijoj zemlji.

'Marš' preko Stare planine

U međuvremenu je prelaz ponovo otvoren. Prema izvještajima UNHCR-a na sjeveru te zemlje, na granicu ka Srbiji dnevno stiže i do 2.000 ljudi. I to uglavnom prvenstveno Sirijci, ali i Avganistanci i Iračani.

A niske temperature, koje tokom vedrih noći padaju i do minus 10 stepeni, dodatno iscrpljuju ljude. Broj onih sa bolestima respiratornog trakta je u porastu, a skoro svaki izbjeglica koji iz Bugarske u Srbiju dolazi preko snijegom pokrivene Stare planine ima promrzline. Posebnu brigu zadaju djeca kojih je među izbjeglicama više od jedne trećine. Humanitarnme organizacije javljaju kako mnoga imaju temperaturu i proliv.

Selekcija koja se vrši na makedonskoj granici - da samo Sirijci, Avganistanci i Iračani mogu da prođu dalje - dovela je do toga da Pakistanci, Iranci i Marokanci u Grčkoj dođu do lažnih papira. U saopštenju makedonskog ministarstva unutrašnjih poslova se kaže kako dnevno bilježe i do 280 takvih slučajeva“, piše NZZ.

Zemlje na 'Balkanskoj ruti' podnose ogroman teret

Norbert Mapes Nidik (Mappes-Niediek) u listu Velt (Die Welt) piše: „Ako Njemačka i Austrija zatvore granice onda bi to morale da učine i Slovenija, Hrvatska, Srbija i Makedonija. Inače će ove male balkanske zemlje, sve manje od Austrije, u roku od nekoliko dana biti preopterećene. Slovenija i Makedonija imaju po dva, Hrvatska četiri a Srbija sedam miliona stanovnika.

Prvi tzv. Domino efekat dogodio se u novembru prošle godine. Hrvatska, Srbija i Makeodnija su tako samo na glasine da će Slovenija ubuduće da pušta samo Sirijce, Avganistance i Iračane, učinile isto. Sa samo jednim danom zakašnjenja su balkanske države početkom januara slijedile njemačku odluku, da nijednog izbjeglicu koji pokušava da se domogne zapadne ili sjeverne Evrope ne puštaju u zemlju. (...)

Sve zemlje duž Balkanske rute podnose ogroman teret. Makedoniji je hitno potrebna pomoć da zaštiti svoje granice. Interpretatori u Beogradu i Zagrebu su to na brzinu protumačili kao 'plan' Berlina i Beča da od Grčke naprave 'hotpost' prostor za izbjeglice a za uzvrat da toj zemlji izađu u susret u pogledu ekonomske krize. Tako se zatvaranje makeodnske granice uklapa u tu sliku. No, vlada u Skoplju ćuti kao i obično. (...)

U Srbiji i Hrvatskoj je do juče sve bilo normalno i bez promjena. 'Izbjeglice us kao i inače prevožene vozovima do Slavonskog broda, gdje su registrovane i kao i obično nakon dva-tri sata takođe vozom prebačene u Dobovu u Sloveniji', kaže Jan Kapić iz UNHCR-a u Zagrebu. A u obje ove zemlje stanovništvo malo toga vidi od izbjegličke krize, jer ljudi se samo prevoze od granice do granice“, zaključuje Norbert mapes Nidik.