Zapošljavanje povratnika u BiH, na Kašičicu

Procenat povratnika Bosnjaka i Hrvata sto su se vratili u RS je zanemarljiv isto tako kao i procenat zaposlenih Srba povratnika u Federaciju. Ovaj problem je u Srebrenici nametnut kao prioritet od strane koordinacionog
odbora kojeg vodi Igor Davidovic.

Povratnik u entitet gdje narod kojemu pripada nije većinski ima više šanse da dobije na bingu ili lutriji nego li da dobije posao u državnom preduzeću, javnoj službi ili ustanovi. U oba BH entiteta stanje je podjednako loše. Znajući za to koordinacioni odbor za Srebrenicu kojemu predsjedava Igor Davidović ovom problemu je dalo prioritet na svom prvom zasijedanju početkom juna ove godine. Davidović je tada poručio –Da se u vrlo kratkom vremenskom roku da kažem u nekoliko desetaka najviše dana koji su ispred nas oezbijedi zapošljavanje jedne inicijalno ne velike , ali inicijalno grupe povratnika koji će imati priliku da se zaposle bilo u sektoru javnih ili državnih preduzeća ili institucija-

Ovo zapošljavanje povratnika u Srebrenici pored ostalog trebalo da je bude i znak dobre volje i želje za saradnjom i suživotom kazao je tada Davidović u situaciji kada se ispod šatorskog naselja u Sarajevu uveliko prijetilo masovnim iseljavanjem Bošnjaka iz Srebrenice. Lokalno informisanje u Srebrenici od strane opštinskih vlasti nastoji se što više kontrolisati i o većini dešavanja se ponešto čuje tek kada su već završena tako i mi saznajemo da je prvih nekoliko Bošnjaka zaposleno u šumsko gazdinstvo Drina. Mustafa Mehmedović je prije rata 20 godina bio šumar u ovom preduzeću i imao je sreću da se ovih dana vrati na svoje radno mjesto. Na pitanje kako se osjeća on kaže – Ja sam se skroz nešto prerodio. Meni je pedeset osam godina al sam novi čovjek-

Kako transparentnost rada izvršne vlasti u Srebrenici nije jača strana a i ono što moraju obzananiti nastoje dozirati ovih dana za informaciju više o tome koliko je povatnika Bošnjaka i u koje firme zaposleno, zamolili smo gospodina Davidovića. On za DW kaže – U ovom sekundu nemam preciznu informaciju o broju , ali znam da je jednim dijelom taj posao obavljen. Znam takođe da u jednom dijelu javnih korporacija i javnih preduzeća ili institucija negdje to još nij dovršeno uglavnom zbog proceduralnih razloga. Tehnički da kažem stvari-

Mada subjektivnih ali i objektivnih otpora ravnomjernijoj zastupljenosti u zapošljavanju ima i biće ih još vjerovatno neki su ovom pristupili krajnje ozbiljno mada na to nisu bili primorani. Predsjednica Upravnog odbora fabrike glinice Birač iz Zvornika Alnija Brusokiene javno kaže da je pomoć svoje firme rudniku Boksita u Srebrenici uslovila upravo ravnopravnim prijemom radnika Bošnjaka i Srba- Moj je bio jedan glavni uslov da u toku prijema radnika vrlo oprezno i veliki značaj bude posvećen povratničkom naseljenju i da ne daj bože bude nikakvih diskriminacija u prijemu radnika. To je moj uslov, to je taj uslov pod kojim sam ja saglasna iz Fabrike Glinice pomoć Rudniku boksita-

Jedan od srebreničkih apsurda je i to što od 1600 koliko se po nekim podacima smatra da danas ima zaposlenih u Srebrenic najmanje ima srebreničana domicilnih ili onih koji danas tu živi.