1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Zapadnom Balkanu nedostaje perspektiva“

Zapadni Balkan i njegovo približavanje Evropskoj uniji, kao i simpatije koje Bosna i Hercegovina gaji prema Turskoj, neke su od tema kojim se bavi dnevna štampa sa njemačkog govornog područja.

„Od EU preziran, od investitora izbjegavan – Zapadnom Balkanu nedostaje perspektiva“, piše pored ostalog Thomas Fuster u listu „Neue Zürcher Zeitung“ (NZZ).

„Zapadni Balkan je notorno nestabilno područje. Mnogi se nadaju stabilnosti i blagostanju članstvom u EU – prema uzoru na centralno-istočnu Evropu. Ipak, čini se da je takva perspektiva neizvjesna“, piše pored ostalog NZZ. „Na samitu održanom u Solunu u junu 2013. godine je pored ostalog navedeno da je ´budućnost balkanskih država u EU`. Danas se smatra da je takvo obećanje samo prazna fraza. EU je od izbijanja finansijske krize zauzeta sama sobom. Malo je incijative za integracijom novih članica. Jednim dijelom i zbog toga što balkanske zemlje, privredno posmatrano, nisu dovoljno atraktivne“.

Članstvo u EU je postalo farsa

"Članstvo u EU je postalo farsa"

„To što je strukturalno slaba država, Hrvatska, primljena u EU i iskustva sa vladavinom prava u Rumuniji i Bugarskoj, sve su drugo nego pozitivne stvari zbog kojih se u Briselu skoro niko više ne zalaže za Balkan. Godišnji izvještaji o napretku zemalja kandidata su se pretvorili u izvještaje o stagnaciji što odgovara vladama u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i nekim drugim zemljama. Jer, zalaganjem za integraciju regiona, koji se često doživljava kao evropski prljavi ćošak, u 'staroj' Evropi se ne dobijaju glasovi birača. Takvo uskraćivanje ljubavi na Zapadnom Balkanu ne ostaje neprimjećeno. Ipak, EU u regionu i dalje zrači pozitivnom energijom i članstvo je jedan od malog broja ciljeva koji žele postići sve stranke. Doduše, treba se osvrnuti na Tursku u kojoj se pristupni proces davno pretvorio u farsu, tako da blijedi uvjerenje da je ona dobrodošla u Briselu“.

„'Dok budemo primljeni u EU, Unija neće ni postojati', često se čuje u regionu. Proširenje Brisel voli predstavljati kao tehnički proces sa jasno definisanim kriterijima. Činjenica je da su prepreke daleko veće od onih koje su bile postavljene zemljama cetralno-istočne Evrope koje su 2004. godine postale članice EU. BiH jača veze sa Turskom. U Srbiji na značaju ne dobijaju samo investitori iz Rusije, nego i šeici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, partneri koji ne postavljaju neugodna pitanja o vladavini prava i demokratije. U Briselu se to nerado posmatra. Međutim, to je cijena koja se mora platiti za nedovoljnu zainteresovaost za vlastito predvorje.“

Zašto je Turska omiljena u Bosni i Hercegovini?

„Nigdje u Evropi Turska nije tako omljena kao što je u Bosni i Hercegovini. Šta iz toga proizilazi?, pita se Michael Martens u tekstu kojeg je objavio list „Frakfurter Allgemeine Zeitung“.

Erdogan: Turska nikada neće ostaviti Bosnu na cjedilu

Erdogan: "Turska nikada neće ostaviti Bosnu na cjedilu"

„Mnogo je govora turskog predsjednika Abdullaha Güla, premijera Recepa Tayyipa Erdogana i ministra vajskih poslova Ahmeta Davutoglua u kojim pominju Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo ili na turskom čarobno ime `Saraybosna`“, piše Martens i navodi neke od primjera: „Kada je Erdogan pobijedio na parlametarnim izborima 2011. godine, prvo je pozdravio ´braću i prijatelje` u glavnom gradu BiH. „Sarajevo je danas dobilo ono što i Istanbul“, istakao je Erdogan koji je godinu dana ranije, prilikom posjete Sarajevu, rekao ´beznačajno je da li imamo zajedničku granicu ili ne. Osjećam da je ta zemlja naš prvi susjed, i zbog naše istorijske odgovornosti, Bosnu nećemo nikada ostaviti na cjedilu`“.

Martens dalje podsjeća da u Ankari, Istanbulu i Izmiru ulice, džamije ili parkovi nose ime Alija Izetbegović. Isto tako u Sarajevu jedan park nosi ime Recep Tayyib Erdogan. On u tekstu navodi i istorijsku vezu koja potiče još iz Osmanlijskog carstva, na 6.878 turskih riječi u bosanskom jeziku, ali i prenosi navode iz studije koju je uradio društveno-istraživački institut „Populari“ iz Sarajeva: „Niko nije sačuvao osmanlijsku kulturu kao što je učinila BiH. Pa ni Turci sami“.

Martens navodi da se uspjesi turskih sportista slave u Sarajevu i da bošnjački političari u Sarajevu blizinu sa Turskom uzimaju kao povod da svoje evropske partnere u razgovorima upozore: „Ako ne primite BiH, onda će se ona orjentisati u pravcu Turske“. „Turska u Bosni pomaže u sanaciji mostova, medresa, džamija. Također daje stipendije studentima. Međutim, privredno Turska u BiH nema važnu ulogu. Najvažniji trgovinski partner BiH je Hrvatska. Trgovinska razmjena ove dvije zemlje je prošle godine iznosila skoro dvije milijarde eura.

Istorijske veze sa Bosnom

Istorijske veze sa Bosnom

Nakon Hrvatske slijede druge balkanske zemlje, dok je Turska na devetom mjestu. Slično je i sa investicijama. Poduzetnici iz Austrije su između 1994. i 2012. godine u BiH uložili više od 1,3 milijarde eura. U istom vremenskom periodu turski investitori jedva da su u Bosnu uložili 150 miliona eura. Na osnovu toga je Turska, statistički gledano po ulaganju u BiH, između Holandije i Luksemburga. I ono gdje se ulaže je u mjestima koja su uglavnom naseljena Bošnjacima. Turska „Ziraat Bank“ u BiH ima 25 filijala od kojih je samo jedna u Republici Srpskoj. Međutim, tamo su aktivni ruski investitori. Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović s tim u vezi kaže: `Bošnjaci vole Turske, Srbi vole Ruse´“. Bolje rečeno: što je jednima Erdogan, drugima je Putin. Novac dolazi iz drugih izvora. Bosanski političari znaju zašto svoju zemlju žele odvesti u EU“, piše Martens u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.