1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zapadnobalkanski samit

Premijeri država Zapadnog Balkana okupit će se u četvrtak (16.3.) u Sarajevu kako bi razgovarali o međusobnim odnosima, zajedničkim projektima i evropskim integracijama. Ovaj susret u sjeni je aktuelnih političkih kriza.

Organizatori su najavili da će premijeri Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije razgovarati o regionalnim projektima iz oblasti transportne i energetske infrastrukture i da je cilj sarajevskog samita približavanje država zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU). Samitu će, kako je najavljeno, prisustvovati i evropski izaslanik za proširenje Johannes Hahn. Međutim, skup u Sarajevu je u sjeni političkih kriza i aktuelnih odnosa između država regije. U medijima se više govori o srbijanskom premijeru Aleksandru Vučiću i odnosima BiH – Srbija nakon odluke o reviziji presude za genocid, nego o evropskim integracijama. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović vjeruje da će dolazak Vučića u Sarajevo doprinijeti relaksaciji odnosa između dvije zemlje. „Gospodin Vučić je dobrodošao u Sarajevo, a revizija presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid odnosila se na Srbiju pod režimom Slobodana Miloševića. Vučić i Srbija koju on predvodi je nešto drugo“, kazao je Izetbegović.

Vucic und Bevanda PK 13.05.2014 Sarajewo (DW/S. Huseinovic)

Aleksandar Vučić i Vjekoslav Bevanda (tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara) tokom posjete premijera Srbije Sarajevu 2014. godine

Analitičari podsjećaju da se zapadnobalkanski samit održava u vrijeme svojevrsnog redefiniranja politike evropskih institucija prema ovom dijelu Evrope, nakon što je ministar vanjskih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak kritikovao EU da je „napustila“ Zapadni Balkan, zbog čega su „dvije balkanske države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi“. Dosadašnji evropski pristup doživio je poraz, a evropski izaslanik Johannes Hahn u Sarajevo bi morao donijeti barem naznake budućeg djelovanja EU u seriji balkanskih kriza, kaže stručnjak za regionalne odnose iz Beograda Cvijetin Milivojević. „Mislim da bi se EU direktnije trebala vratiti na prostore bivše Jugoslavije, između ostalog i na prostor BiH. To bi bio barem simboličan signal da je EU ponovo spremna pozabaviti se pitanjima završetka rješavanja problema na ovim prostorima. Kao što znate, osim BiH i Kosova, odnosno Srbije, na dnevnom redu je i kriza u Makedoniji koja je u ovom trenutku možda i najopasnija u regiji“, rekao je Mijatović u komentaru za BH radio 1.

Makedonija i Kosovo

Kada je riječ o aktuelnoj makedonskoj krizi, treba naglasiti da se ovoga puta ne radi o međuetničkom sukobu, nego sukobu između Makedonaca, odnosno opozicije i vlasti, kaže za Deutsche Welle makedonski novinar Dragan Antonovski. „Suština je smjena vlasti nakon 10 godina vladavine VMRO DPMNE (Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo). Koristeći sve instrumente vlasti, a posebno medije, vlada Nikole Gruevskog diktira događaje i plaši makedonske građane koji su već 16 dana na ulici. Što se tiče Albanaca, oni nikada nisu imali manje uticaja na političkoj sceni i više radikalnih zahtjeva. Politički podijeljeni, nakon kraha albanske koalicije DUI (Demokratska unija za integraciju) i makedonske VMRO DPMNE, neki Albanci su se okrenuli novom političkom pokretu BESA, dok su drugi na posljednjim izborima glasali za opozicionu SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije), što je novi, građanski koncept koji direktno šteti nacionalizmu pod vođstvom DUI – VMRO DPMNE. Zato makedonski predsjednik Đorđe Ivanov odbija dati mandat lideru SDSM-a Zoranu Zaevu, optužujući ga da popušta albanskim nacionalističkim zahtjevima. Da ovdje nije riječ o međuetničkom sukobu, svjedoči i suzdržanost Albanaca od protesta. VMRO DPMNE sada nastoji iskoristiti krizu računajući na mogućnost vanrednih izbora koje bi, vjerovatno, dobili pod krinkom borbe za 'unitarnu Makedoniju'. Vlast je lakše osvojiti raspirujući nacionalizam, nego nudeći konkretne ekonomske programe za šta je potrebno kvalificirano osoblje, ali i dokaz da je nešto konkretno urađeno u posljednjih deset godina“, kaže Dragan Antonovski.

U radu sarajevskog samita učestvovat će i premijeri Kosova Isa Mustafa te Albanije Edi Rama. Oni su, zajedno sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem bili gosti predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića na večeri u srijedu (15.3.) u Sarajevu uoči zapadnobalkanskog samita. Srbijanski mediji javljaju da je na večeri bilo „napeto“ jer se, između ostalog, govorilo o odluci kosovskih vlasti da se sva nepokretna imovina na Kosovu registrirana u ime SFRJ (Socijalističke federativne republike Jugoslavije) i Srbije registrira na ime Republike Kosovo kao vlasnika te imovine.

BiH, Vučić i srbijanski izbori

Premijeri država Zapadnog Balkana imaju o čemu razgovarati čak i ako aktuelne političke krize ostave po strani. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nedavno je pokušao definirati elemente značajne za BiH i Srbiju.

„Ekonomska saradnja bi trebala biti praćena i kulturnom saradnjom te uspostavljanjem dobrosusjedskog razumijevanja i pomirenja između BiH i Srbije. Sve to mora biti bazirano na principima međusobnog poštivanja suverenosti, teritorijalnog integriteta i međunarodno-pravnog subjektiviteta. Mislim da iz prošlosti možemo izvući dobre pouke, ali da trebamo biti okrenuti budućnosti s obzirom na zajednički cilj BiH i Srbije – članstvo u EU“, rekao je Zvizdić.

Politički analitičar Almir Terzić kaže da od posjete Aleksandra Vučića Sarajevu i zapadnobalkanskog samita ništa spektakularno ne treba očekivati. On tvrdi da će odnosi između Srbije i BiH ostati „hladni“ još neko vrijeme, a da će za buduće odnose dvije zemlje ključni datum biti 2. april, dan predsjedničkih izbora u Srbiji. „Tek onog momenta kada i ako umjesto srbijanskog premijera Vučića dobijemo srbijanskog predsjednika Vučića moći ćemo krenuti dalje. Kada prođu predsjednički izbori u Srbiji moći će se, ako bude interesa sa bh. strane, vrlo brzo ući ka normalizaciji odnosa sa Srbijom“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Pojedini analitičari napominju da je posebno značajno to što je Vučić u Sarajevo došao direktno iz Berlina, sa sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pa bi njegovi stavovi u izvjesnoj mjeri mogli odražavati mišljenja njemačke kancelarke. To bi, uz nastup evropskog izaslanika Johannesa Hahna, moglo dati naznake budućeg evropskog djelovanja na prostoru Zapadnog Balkana.