1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zapadnobalkanska zona slobodne trgovine - potreba ili profit?

Zemlje Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija, te Albanija) pozdravile su prijedlog Evropske komisije da se u ovoj regiji uspostavi zona slobodne trgovine. S ovim prijedlogom jedino se ne slaže Hrvatska.

Samo zvanični Zagreb nije za uspostavu slobodnotrgovinske zone Zapadnog Balkana

Samo zvanični Zagreb nije za uspostavu slobodnotrgovinske zone Zapadnog Balkana

Evropska komisija predložila je da se aktualni bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini zamijene jedinstvenim sporazumom na nivou cijele regije. U bh. ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa drže da je to svakako vrijedan poduhvat. Hamdo Tinjak: "To je bio proces koji je počeo 2001. godine pod okriljem Pakta stabilnosti i već tada smo inicirani za uključivanje ugovora o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope. To je tada uključivalo i područje Rumunije, Bugarske i Moldavije. Dakle, mi podržavamo ovaj proces. Za nas su pozitivne stvari to što očekujemo da će taj proces dovesti do povećanja vanjskotrgovinske razmjene, povećanja direktnih stranih ulaganja, da će taj proces olakšati administraciju kroz upravljanje trgovinom, da će poštovanje slobodne trgovinske zone biti zagarantirano od svih potpisnica, da će se osigurati efikasni mehanizmi za rješavanje tih eventualnih problema, odnosno sporova, da će doprinijeti daljem razvoju odnosa tih zemlja sa Evropskom unijom (EU). Dakle, to bi bili efekti koji se očekuju od stvaranja ovakve jedne zone. Što se tiče eventualno negativnih stvari, mi u ovom trenutku ne vidimo bilo kakve negativne stvari veće prirode koje bi proistekle pristupom zoni slobodne trgovine."

Isti pravni okvir i unificirana infrastruktura preduvjet su zapadnobalkanskoj zoni slobodne trgovine. Svih pet zemalja obuhvaćeno je Procesom stabilizacije i pridruživanja. Različita brzina pristupanja Evropskoj uniji (EU) ne bi trebala ometati proces izgradnje slobodnotrgovinskog prostora Zapadnog Balkana, smatra Žana Gojačić, ured njemačke privredne komore (AHK), Sarajevo: "Preporuka Evropske komisije o osnivanju slobodne trgovinske zone na prostoru Zapadnog Balkana je svakako za pozdraviti. Mi u tome vidimo jednu dobru priliku za razvoj bosanskohercegovačkih firmi u smislu da bi se one bh. firme koje do sada nisu imale mogućnosti da plasiraju svoje proizvode na evropsko tržište na ovaj način mogle pozicionirati i potvrditi u regionalnim okvirima."

Sve zemlje osim Hrvatske u ovom sporazumu vide opći privredni razvoj Zapadnog Balkana. Hrvatski zvaničnici u tome naime vide ponovnu uspostavu nekadašnje Jugoslavije. Bh. makroekonomski stručnjaci preporuku Evropske komisije karakteriziraju kao vrlo korisnu i logičnu inicijativu. Boris Divjak: "Zona koju predlaže Evropska komisija zemljama Zapadnog Balkana u mnogome pojednostavljuje stvari oko trgovine unutar tih država. Prije svega, šta to znači? Da će se ukoliko dođe do prihvatanja te zone od sada poslovati po jedinstvenim propisima, a to daje jednu transparentnost zakona svima onima koji trguju unutar regiona. To olakšava čitavu papirološku proceduru. Dakle, nema pozivanja na različite bilateralne sporazume, već jedinstvena zona."

Izgradnja slobodne trgovinske zone znači i veću atraktivnost stranim ulagačima, a to istovremeno vodi i do uspostave carinske unije sa Evropskom unijom (EU).