1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zapadni Balkan - zajedničkim snagama u zaštiti klime

Predstavnici vlasti sa Zapadnog Balkana, zaduženi za okoliš i klimatske promjene, okupili su u Bonnu gdje su izrazili opredjeljenost zajedničkom regionalnom radu na iznalaženju odgovora na ekološke i klimatske izazove.

Zapadni Balkan nije pošteđen klimatkih promjena. To su u proteklih nekoliko godina najbolje mogli osjetiti građani koji su bili pogođeni ekstremno visokim ili niskim temperaturama, ali i poplavama koje su nanijele velike materijalne štete.

„Stepen zagrijavanja na Zapadnom Balkanu brži je nego u nekim drugim dijelovima svijeta. U posljednjih 60 godina prosječna temperatura u regionu porasla je za 1,2 stepena. Krajem vijeka se očekuje porast od četiri stepena. Građani Zapadnog Balkana već osjećaju konkretne posljedice", izjavio je  Goran Svilanović, Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju na konferenciji u Bonnu na kojoj je usvojena Deklaracija o ekološkom i klimatskom djelovanju na Zapadnom Balkanu. U Deklaraciji se poziva na jačanje regionalne saradnje u oblasti zaštite životne sredine kao i odgovora na klimatske izazove koji predstoje u budućnosti.

„Regionalna saradnja je jedini adekvatan odgovor na klimatske izazove. Klimatske promjene nisu definisane administrativnim geografskim granicama nego zahvataju mnogo širu teritoriju. Naša ideja i ono na čemu temeljno radimo jeste da kroz zajedničku saradnju i sinergiju svih ekonomija Zapadnog Balkana nađemo adekvatan odgovor na klimatske promjene", smatra Radovan Nikčević, ekspert za energetiku i životnu sredinu u Vijeću za regionalnu saradnju.

BiH pokazuje volju, želju i spremnost za aktivnostima o zaštiti klime

„Za BiH je ovo važan dokument jer je BiH poduzela niz aktivnosti po pitanju klimatskih promjena", izjavila je za DW Brankica Pandurević, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH koja je predstavljala BiH na ministarskoj konferenciji u Bonnu. Ona je podsjetila da je BiH jedna od prvih zemalja u regionu koja je ratifikovala Pariški sporazum i da je BiH članica Konvencije o klimatskim promjenama. „Danas usvojena deklaracija u kojoj je istaknuta jača regionalna saradnja će nam omogućiti lakši pristup finansijskim sredstvima koja su nam jako neophodna za implementaciju svih usvojenih planova koji se tiču klimatskih promjena", kaže Pandurevićeva.

„BiH je kroz veliki broj aktivnosti pokazala volju, želju i spremnost da se provode aktivosti o zaštiti klime. ´Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH´ je jedna od prvih strategija koja je  usvojena na državnom nivou i koju su podržala oba entiteta. Posljedice koje je BiH imala nakon suša 2012. godine i poplava 2014. godine su bile znak da se zaista moramo pridružiti regionalnim inicijativama i da zajednički moramo pristupiti aktivnostima koje će smanjiti emisiju štetnih gasova u Bosni, ali i cijelom regionu", kaže Brankica Pandurević.

Svilanović: 73% građana regiona vide klimatske promjene kao problem 

„Godišnje istraživanje mišljenja javnosti i privrednika „Balkanski barometar 2017" kojeg provodi Vijeće za regionalnu saradnju pokazuje da 73% građana regiona vide klimatske promjene kao problem, što predstavlja dalji rast ovog trenda zabilježenog 2015. godine. 77 procenata privrednika u Jugoistočnoj Evropi kaže da su već preduzeli određene mjere da umanje štetan uticaj na okoliš", izjavio je  Generalni sekretar Vijeća za regionu saradnju Goran Svilanović i dodao da je ovo pravi trenutak kojeg treba iskoristiti da se utvrde i realiziraju zajedničke aktivnosti koje bi pratile provođenje ambicioznog regionalnog Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalni ekonomski prostor (MAP REA) u ekonomijama Zapadnog Balkana u oblasti trgovine, investicija, mobilnosti i digitalne integracije, od kojih svaka obuhvata ekološku dimenziju."

Goran Svilanović: Skup koji se održava u istom gradu gdje i konferencija UN ima simboličan značaj i pokazuje posvećenost regiona borbi protiv klimatskih promjena

Goran Svilanović: "Skup koji se održava u istom gradu gdje i konferencija UN ima simboličan značaj i pokazuje posvećenost regiona borbi protiv klimatskih promjena"

Svilanović je podsjetio da su zemlje regiona često zaokupljene visokom politikom, pa teme važne za kvalitet života i zdravlje građana, poput zaštite životne sredine i klimatskih izazova, često ne nailaze na dovoljno pažnje.On je rekao da je prilagođavanje evropskim standardima u oblasti zaštite životne sredine skupo, ali da postoje dostupni fondovi i da se to ulaganje na kraju isplati. „Potrebno je uložiti više u borbu protiv klimatskih promjena, čije negativne posljedice utiču na bruto društveni proizvod u regionu, kako bi se smanjilo investiranje u saniranje posljedica poplava, suša i drugih vremenskih nepogoda," rekao je Svilanović. 


Neophodnost regionalne saradnje

Saradnja u regionu, kada je riječ o zaštiti klime, bolja je nego politička, izjavio je za DW ministar životne sredine Srbije Goran Trivan. On ističe da je oblast „životne sredine bez bilo kakvih hipoteka u međusobnim odnosima. Svi koji rade u oblasti zaštite životne sredine u okruženju su veoma raspoloženi za saradnju i nisu opterećeni bilo kakvim hipotekama. Onda prosto zaključujete da trebamo tješnje sarađivati na temelju životne sredine i da svojim političkim elitama, ali i narodima, pokažemo da itekako uspješno sarađujemo bez ikakvih problema".

Namjere zemalja Zapadnog Balkana u jačoj međusobnoj saradnji u zaštiti životne sredine je podržana i od strane EU. Madalina Ivanica iz Generalnog direktorata Evropske komisije za zaštitu životne sredine ohrabrila je zemlje Zapadnog Balkana da nastave da sarađuju u borbi protiv klimatskih promjena: „Komisija je svjesna izazova sa kojima se zemlje regiona suočavaju u ovoj oblasti. EU treba da Zapadni Balkan vidi kao saveznika u borbi protiv klimatskih promjena."

Goran Trivan: Zemlje Zapadnog Balkana trebaju ojačati saradnju u borbi protiv klimatskih promjena.

Goran Trivan: "Zemlje Zapadnog Balkana trebaju ojačati saradnju u borbi protiv klimatskih promjena".

Na sastanku u Bonnu u kojem je kasno sinoć završena međunarodna konferencija o klimi COP23 razgovaralo se o provođenju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, doprinosu ekonomija Zapadnog Balkana agendi o zaštiti okoliša i kako da region na odgovarajući način odgovori na neizbježne klimatske promjene i da im se prilagodi.

Diskusija je obuhvatila i preliminarne rezultate „Studije o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana i njihovom uticaju na različite privredne sektore“ u kojoj su učestvovali predstavnici Evropske komisije, Agencije za okoliš iz Austrije, saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj Njemačke, Programa UN za zaštitu okoliša i drugih relevantnih agencija i organizacija koje djeluju u regionu.

Preliminarni rezultati nacrta studije pokazuju da je region u brojnim sektorima mnogo podložniji klimatskim promjenama nego ostatak Evrope, što zahtijeva posebnu pažnju i angažovanje ekonomija iz regiona.