1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Zapadni Balkan više ide unazad nego unaprijed"

Da li je na Zapadnom Balkanu moguće doći do zajedničke istine o prošlosti? Kako 15 godina nakon ratnih sukoba ostvariti pravdu za žrtve ratnih zločina, bez obzira sa koje strane granice se one nalazile?

Karta zemlje Zapadnog Balkana s glavnim gradovima

Dokle su narodi Balkana došli na putu pomirenja i imaju li zajedničku budućnost? To su neka od pitanja o kojima se razgovaralo u četvrtak (05.05.) u Briselu na panelu posvećenom pravdi i pomirenju na Zapadnom Balkanu. Skoro dvije decenije od ratnih sukoba na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zajednice i narodi širom Zapadnog Balkana još se nalaze pred izazovom suočavanja sa prošlošću i utvrđivanja istine o počinjenim ratnim zločinima. Ključ za uspostavljanje pomirenja mora da dođe iz samog regiona, a istina i pomirenje uvijek idu zajedno, poruka je koja je ovim povodom stigla iz Brisela.
Tribunal u Haagu - zgrada

Procesi u Hagu bitni, ali je bitno i suočavanje s prošlošću

„Mislimo da pravda koja vodi pomirenju nije samo pitanje sudskih procesa. Bitni su procesi koji se vode pred Tribunalom u Hagu, ili oni pred nacionalnim sudovima u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Ali to nije dovoljno. Važno je suočiti se sa prošlošću i van sudskih klupa“, poručio je Pjer Mirel, direktor za Zapadni Balkan u Generalnom direktorijatu za proširenje Evropske komisije.
Na Balkanu se uči iz različitih udžbenika istorije
I dok se zemlje Zapadnog Balkana trude da, ispunjavajući mnogobrojne kriterijume, dođu do zajedničkog strateškog cilja - članstva u EU, često se zaboravlja da je za zajedničku budućnost prevashodno bitno razumijevanje prošlosti. Međutim, postoji li tu neka zajednička istina za narode nekadašnje Jugoslavije? Sudeći prema obrazovnom sistemu u BiH, gdje se još uči iz različitih udžbenika za istoriju, do zajedničke istine još je dalek put. Na opasnost od činjenice da ni mlade generacije na
Tanja Fajon

Tanja Fajon: nema dovoljno napretka

Balkanu ne mogu da premoste političke razlike svojih predaka i da je na Balkanu stvarnost da se ne razgovara samo zbog razlike u prezimenima, upozorava evropska parlamentarka Tanja Fajon:

„Moj utisak je da Zapadni Balkan više ide unazad nego unaprijed. Posljednjih par godina nije bilo dovoljno napretka. U situaciji kada je EU suočena sa sopstvenim problemima, vrlo je teško onima koji podržavaju ideju daljeg proširenja Unije, da zastupaju proširenje na Zapadni Balkan.“
Zbog pravde treba spriječiti manipulaciju brojkama žrtava
I dok se sa jedne strane EU poziva da jasnom evropskom perspektivom podstakne države Zapadnog Balkana na reforme, sa druge strane jasno je da se dijalog, istina i mir moraju tražiti unutar regiona kao cjeline. Regionalni konflikti zahtijevaju „regionalnu pravdu“, kako za žrtve, tako i za njihove porodice, svjedoke ili pak zločince, bez obzira sa koje strane granice se nalaze, naglašeno je na panelu. U posljednje tri godine, u okviru inicijative REKOM, 1.600 nevladinih organizacija sa prostora nekadašnje Jugoslavije, svoja različita i često sukobljena mišljenja o prošlosti stavili
Nataša Kandić

Nataša Kandić: ne samo brojke, potrebno je znati i imena žrtava

su u zajedničku službu istine i pomirenja. Prema riječima Nataše Kandić, direktorke beogradskog Centra za humanitarno pravo, cilj je doći do činjenica o žrtvama ratnih zločina i tako spriječiti manipulaciju pukim brojkama:

„Na teritoriji nekadašnje Jugoslavije mi stalno pričamo o brojevima. Sada želimo da imamo spisak imena - da znamo ko su ljudi, ko su žrtve ratnih zločina, ali i da znamo imena vojnika i policajaca ubijenih u ratu.“
Koalicija civilog društva regiona sada traži od vlada država sa prostora nekadašnje Jugoslavije da uspostave zajedničku komisiju koja će se baviti žrtvama i ratnim zločinima, a samim tim i istinom i izgradnjom zajedničke budućnosti.
Autorka: Marina Maksimović
Odg. urednica: Marina Martinović